Grenada

Grenada, otočna država u sastavu brit. Commonwealtha, u ji dijelu Karipskog mora (Privjetrinsko otočje, Mali Antili); 344 km²; 87 000 st. (1989): crnci (84%), mješanci (11%), Indijanci, bijelci i dr. (2%); porast st. − 1,0% (1980-85). Gl. grad Saint George’s (4788 st., 1981). Službeni jezik engleski, govori se i francuski (kreolski). Novčana jedinica istočnokaripski dolar (1 XCD = 100 centi). Društveni bruto-proizvod 1220 $/st. (1983). Obuhvaća istoimeni otok (311 km²) te nekoliko otočića grenadinske skupine (najveći Carriacou, 33 km²). Grenada je gorovit otok (Mount St. Catherine, 840 m), vulkanskog podrijetla (česti potresi); razvedena obala (duga 121 km) ugl. je stjenovita. Trop. klima; sr. god. temp. oko 24 °C; oborine: od 750 mm u obalnom do 3400 mm u planinskom području (kišno razdoblje od juna do decembra); česti su trop. cikloni (harikeni) i Ν vjetar (decembar–maj). U poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu zaposleno je 27,8% aktivnog st., u industriji, rudarstvu i građevinarstvu 16,2%, u uslužnim djelatnostima 55,1% st. Uzgaja se limun, banana, kakaovac, kokosov i muškatni orah, šećerna trska. Stočarstvo (1983): najviše ovaca (16 000), goveda i koza. Ribarstvo (1982): 1801 t mor. organizama. Turizam. Gl. izvozni proizvodi: sirovi kakao (21%), muškatni orah (17%), banane (17%), odjeća (9%). Vrijednost izvoza (1983): 19 mil. $ (Trinidad i Tobago 34%, V. Britanija 26%, SR Njemačka 11%, Belgija-Luksemburg 11%). Vrijednost uvoza (1983): 56 mil. $ (V. Britanija 19%, SAD 17%, Trinidad i Tobago 17%, DDR 10%). Prometna mreža: 860 km ceste (asfaltirano 60%). Aerodromi: Saint George’s (Point Saliner, Pearls). Gl. luke: St. George’s i Grenville (Grenada) te Hilsborough (Carriacou). Ukupan lučki promet (1984): 223 000 t; ukrcaj 160 000 t, iskrcaj 63 000 t tereta. Trgovačka flota (1986): 3 broda (veća od 100 brt) s ukupno 425 brt ili 1203 m³; struktura: 2 broda za generalni teret (321 brt) i FP-brod (104 brt). Ratna mornarica: 5 p. č.; vojnopom. baza: Saint George’s. – G. je otkrio 1498. Κ. Kolumbo. Od 1650. pod kontrolom Francuske, a od 1762. V. Britanije. Kolonija u sklopu brit. Zapadnoindijske federacije (1958-62). Samoupravu je stekla 1967. a nezavisnost 1974. Umiješavši se u unutrašnje odnose, vojnopom. snage SAD izvršile su 1983. invaziju otoka.