Grenland

Grenland (grenlandski Kalaallit Nunaat, danski Grønland), najveći otok na Zemlji i samoupravno područje u sastavu Danske; 2 175 600 km², bez ledenog pokrova 341 700 km²; 54 100 st. (1987): Grenlanđani (mješanci Eskima i Danaca), Eskimi i Danci; porast st. 1,4% (1980-85). Gl. grad Nuuk (dan Godthåb; 11 209 st., 1987). Službeni jezik grenlandski, govori se i danski. U opticaju je dan. kruna. Društveni bruto-proizvod 10 390 $/st. (1983). G. leži u arktičkom području. Od Američko-arktičkog arhipelaga (Kanada) na z odijeljen je Davisovim vratima, Baffinovim zaljevom, Smithovim prolazom, Kaneovom uvalom i Kennedyjevim kanalom, od Svalbarda na si dijelu Grenlandskim morem, a od Islanda na ji Danskim prolazom. Grenlandsko je kopno prekriveno prastarim ledenim pokrovom (1 834 000 km² ili 84% površine), debelim do 3411 m. Iz leda mjestimično proviruju goli gorski vrhunci (nunatak); istočni dio otoka (Gunnbjørn Fjeld, 3700 m) viši je od zapadnoga, duljina obale 44 087 km. Od ledenjaka koji završavaju u fjordovima z obale potječe do 70% ledenih bregova koji plutaju Baffinovim zaljevom, Davisovim vratima i Newfoundlandskom pličinom. Arktičku klimu na z obali ublažuje topla Zapadnogrenlandska struja; j dio i obale ima nižu temp. (hladna Istočnogrenlandska struja) od s dijela (topla Spitsbergenska struja); sr. zimska (januar) temp. na obali − 2,1 °C do − 4,7 °C, ljetna (juli) 5,9 ··· 6,8 °C (sr. god. temp. u unutrašnjosti do − 30 °C); god. količina oborina smanjuje se od j (1100 mm) prema s (150 mm). Stočarstvom i ribolovom bavi se 15% st. Stočarstvo: ugl. ovce (oko 24 000) i sobovi. Ribarstvo: 100 000 t mor. organizama (bakalar, kozice); lov na tuljane, polarne lisice i bijele medvjede. Ležišta kriolita (jedina u svijetu), grafita, ugljena, olovne, cinčane i uranske rude. Prehr. industrija (tvornice za konzerviranje ribe i rakova); obojena metalurgija. Gl. izvozni proizvodi: rakovi, riba i riblja prerađevina (64%), cinčana (22%) i olovna (5%) ruda, kriolit. Vrijednost izvoza (1983): 101 mil. $ (Danska 56%, SAD 13%, Francuska 10%, Finska 6%, SR Njemačka 5%). Vrijednost uvoza (1983): 384 mil. $ (Danska 81%, SAD 5%, Nizozemska 3%, Norveška 3%). Gl. aerodromi: Søndre, Strømfjord i Narssarssuaq. Gl. luke: Nuuk, Færingehavn, Frederikshåb, Sukkertoppen i Holsteninborg. Ukupan lučki promet (1984): 467 000 t; ukrcaj 176 000 t, iskrcaj 291 000 t tereta. – Starosjedioci su na G. Eskimi. Oko 900. G. je otkrio normanski istraživač Gunnbjørn Ulfsson; 982. do njegovih i obala s Islanda je stigao Erik Röde (Crveni) i dao mu današnje ime. Do G. je 1578. doplovio M. Frobisher; istraživali su ga: J. Davys (1585-87), W. Baffin (1616), J. Ross (1818); stanicu Thule osnovao je Knud Rasmussen (1910), a A. Wegener (1929-31) meteor.-seizmološku stanicu. Od 1261. pod Norveškom, a od 1397. u uniji s Danskom i Švedskom. Od 1814. dan. posjed. Za II svj. rata, nakon okupacije Danske (1941), na G. su izgrađene amer. vojne baze (od 1951. sporazumno podređene NATO-u). Integralni dio Danske postao je 1953, kada je dobio i lokalnu samoupravu.