Guadeloupe

Guadeloupe, franc. prekomor. departman u Karipskom moru (Mali Antili); 1704,9 m²; 335 000 st. (1987): mulati (77%), crnci (10%), mješanci Francuza i Indijanaca (10%), bijelci (2%), Indijci, Pakistanci i Sirijci (1%); porast st. 0,1% (1980-85). Gl. grad Basse-Terre (13 656 st., 1982). Službeni jezik francuski, govori se i kreolski (patois). U opticaju je francuski franak. Društveni bruto-proizvod 4170 $/st. (1982). Sastoji se od istoimenog dvojnog otoka (1438 km²; Grande-Terre 590 km² i Basse-Terre 848 km²; otok razdvaja uski prolaz Rivière Salée); pripadaju mu i otoci Marie-Galante (158 km²), Saint Martin (54 km²; 2 km² u sastavu Nizozemskih Antila), Saint-Barthélemy (21 km²), La Désirade (20 km²) i Tintamarre (1,2 km²) te otočja Les Saintes (13 km²) i Petite-Terre (1,7 km²). Otoci su vulkanskog podrijetla; najviši vrh je aktivni vulkan Soufrière (1467 m) na otoku BasseTerreu; razvedena obala duga je 306 km. Trop. klima; sr. god. temp. 25,4 °C (u januaru 23,5 °C, u julu 26,7 °C); oborine: do 1800 mm. U poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu zaposleno je 11,1% aktivnog st., u industriji, rudarstvu i građevinarstu 14,8%, u uslužnim djelatnostima 74,1% st. Uzgaja se šećerna trska, banana, kava, ananas, kakaovac, naranča, vanilija, slatki krumpir, manioka, kukuruz, povrće. Stočarstvo: najviše goveda (93 000). Ribarstvo: 8800 t mor. organizama. Prehrambena industrija (šećerane, destilerija ruma). Gl. izvozni proizvodi: banane (52%), šećer (15%), rum (8%). Vrijednost izvoza (1985): 75 mil. $ (Francuska 68%, Martinique 19%). Vrijednost uvoza (1985): 645 mil. $ (Francuska 62%, Martinique 9%, SAD 5%, Italija 3%). Turizam (178 780 turista, 1982). Prometna mreža: 2059 km ceste (asfaltirano 70%). Gl. aerodrom: Pointe-à-Pitre (Raizet). Gl. luke: Pointe-à-Pitre i Basse-Terre. Ukupan lučki promet (1984): 1,5 mil. t; ukrcaj 0,4 mil. t, iskrcaj 1,1 mil. t. – Otok je otkrio Kolumbo 1493; 1515. zaposjeli su ga Španjolci, a 1635. Francuzi. Od 1883. autonomna je kolonija, a od 1946. franc. prekomorski departman.