Gvatemala

Gvatemala, država u Srednjoj Americi s izlazom na Tihi ocean i Karipsko more (Honduraski zaljev); 108 889 km²; 9 412 000 st. (1989): Indijanci (50%), mestici (30%), kreoli i Evropljani; porast st. 2,3% (1980-85). Gl. grad Guatemala (1 800 000 st., 1986). Službeni jezik španjolski, govore se i indijanski jezici (maja i dr.). Novčana jedinica quetzal (1 GTQ = 100 centavosa). Društveni bruto-proizvod 1120 $/st. (1983). G. se sastoji od tihooceanskog primorja, vispkoplaninske unutrašnjosti (Tajumulce, 4220 m) s mnogobrojnim aktivnim (Fuego, 3853 m; Atitlán, 3537 m) i ugaslim vulkanima, nižeg brežuljkastog područja (Petén) na s te Karipskog primorja. Nerazvedena obala (osobito tihooceanska) duga je 400 km; veći zaljevi: Omoa i Amatique (Karipsko more), Honduraski zaljev (Karipsko more). Gl. rijeke (Motagua, Polochic) pripadaju slivu Karipskog mora. Veća jezera: Izabalsko i Atitlánsko. Nezdrava (malarija) i vlažna trop. klima u primorju, umjerena do hladna planinska klima na vulkanskim vrhuncima; sr. god. temp. do 28 °C u primorju, do 12 °C na visini oko 2500 m; godišnje oborine: 800 ··· 1800 mm (kišno razdoblje od maja do oktobra). U poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu zaposleno je oko 58% aktivnog st., u industriji, rudarstvu i građevinarstvu 18%, u uslužnim djelatnostima 24% st. Uzgajaju se banane, kava, šećerna trska, pšenica i kukuruz, riža, pamuk, duhan. Šumarstvo (1983): 7 mil. m³ drva (magano, cedar). Stočarstvo (1983): najviše goveda (2,6 mil.) i svinja. Ribarstvo (1983): 4300 t ribe. Ležišta niklene, cinčane, antimonske, olovne i volframske rude. Tekstilna, kem. i petrokem., cementna, duhanska i prehr. (šećerane, tvornice alkoholnih i bezalkoholnih pića) industrija. Gl. izvozni proizvodi: kava (30%), šećer (11%), nafta (5%), pamuk (4%), banane, kardamon. Vrijednost izvoza (1984): 1130 mil. $ (SAD 34%, Salvador 14%, SR Njemačka 5%, Honduras 5%, Kostarika 6%, Nikaragva 4%). Vrijednost uvoza (1984): 1280 mil. $ (SAD 32%, Salvador 9%, Meksiko 8%, Kostarika 7%, Niz. Antili 6%). Turizam. Prometna mreža: 751 km željezničke pruge, 18 000 km ceste (asfaltirano 15,8%) i 990 km unutrašnjih plovnih putova. Gl. aerodromi: Guatemala (La Aurora), Santa Elena, Petén. Gl. luke: Puerto Barrios, San José, Santo Tomás de Castilla, Champerico. Ukupan lučki promet oko 3 mil. t (iskrcaj 2/3). Trgovačka flota (1986): 8 brodova (većih od 100 brt) s ukupno 9432 brt ili 26 693 m³; struktura: 3 broda za opći teret (6432 brt), 1 kontejnerski brod (2523 brt), 3 ribar. broda (377 brt) i 1 tegljač (100 brt). Ratnom mornaricom upravlja ministar obrane; oko 1000 ljudi (125 oficira). Flota (1986): 8 mor. p. č. i 30 riječ. p. č., 3 des. sredstva; morn. pješadija. Vojnopom. baze: Santo Tomás de Castilla i Sipacate. – Područje današnje G. zaposjeli su 1523-24. Španjolci; otcijepila se od Španjolske 1821; sastavni dio Srednjoameričke unije 1823-39; zatim nezavisna republika. Od kraja 19. st. sve je više ekonomski ovisila o SAD. Nakon diktature (1931-44) proglašen je 1945. demokratski ustav, ali je nastojanje naprednog režima prekinuo vojni udar 1954; razvoj G. otada obilježavaju promjene ustava i režima te unutrašnji nemiri i gospodarski zastoj.