Gvineja

Gvineja, država u z Africi s izlazom na Atlantski ocean; 245 857 km²; 6 147 000 st. (1989): Fulani (40%), Malinke (25%) i dr.; god. porast st. 2,3% (1980-85). Gl. grad Conakry (656 000 st., 1983). Službeni jezik francuski, govore se i domorodački jezici. Novčana jedinica gvinejski franak (1 GNF = 100 caura). Društveni bruto-proizvod 300 $/st. (1983). Pješčana i niska obala duga 346 km; pred obalom mnogobrojni otoci (Tristao). Gl. rijeke: Kogon, Fatola, Konkoure. Trop. klima; sr. god. temp. 22,5 ··· 26,8 °C; oborine (na obali) do 4350 mm. Poljoprivredom se bavi 82% aktivnog st. Uzgaja se kukuruz, manioka, riža, arahidi, uljna palma, banana, ananas, agrumi, kava, duhan. Šumarstvo (1982): 3,6 mil. m³ drva. Stočarstvo (1985): najviše goveda (1,8 mil.). Ribarstvo: 30 000 t mor. ribe, ugl. tunida (1985). Ležišta boksita (oko 12 mil. t, na 2. mjestu u svijetu; dokazane rezerve 8000 mil. t, na 1. mjestu u svijetu), željezne rude i dijamanata. Obojena metalurgija (aluminij), prehr. (uljare, šećerane, tvornice ribljih konzervi), duhanska, drvna i tekstilna industrija. Gl. izvozni proizvodi: boksit (57%), aluminij (31%). Vrijednost izvoza (1983): 465 mil. $ (SAD 18%, Francuska 13%, SR Njemačka 12%, SSSR 12%). Vrijednost uvoza: 350 mil. $ (Francuska 20%, SSSR 11%, SAD 6%, Italija 6%). Prometna mreža: 922 km željezničke pruge, 28 400 km ceste (asfaltirano 5%) i 2100 km unutrašnjih plovnih putova. Gl. aerodromi: Conakry, Kankan, Labé i Nzérékaré. Gl. luke: Conakry (izvoz boksita i željezne rude) i Kamsar (izvoz boksita). God. lučki promet oko 10,5 mil. t; ukrcaj 10 mil. t, iskrcaj 0,5 mil. t tereta. Trgovačka flota (1986): 19 brodova (većih od 100 brt) s ukupno 7179 brt ili 20 317 m³; struktura: 1 brod za opći teret (210 brt), 6 ribar. brodova (2333 brt), 2 FP-broda (985 brt), 6 tegljača (998 brt), 1 jaružalo (2167 brt) i 3 netrg. broda (486 brt). Ratna mornarica ima oko 600 ljudi. Flota (1986): 1 p. br., 30 p. č., 6 top. i 4 des. sredstva; vojnopom. baze: Conakry i Kakanda. – Dijelovi današnje Gvineje potpadali su pod gansku (9-13. st.), malijsku (13-14. st.) i songaisku (15-17. st.) državu. U sredini 15. st. na gvinejskim obalama pojavili su se Evropljani (Portugalci); franc. kolonizacija započela je 1837-42; kolonija Francuska Gvineja osn. je 1893. i 1904. uključena u Francusku Zapadnu Afriku. God. 1946. stekla je status franc. prekomorskog teritorija s djelomičnom samoupravom; potpunu unutrašnju autonomiju stekla je 1956. i nezavisnost 1958. Put nekapitalističkog razvoja i blokovske nesvrstanosti uzrokovao je unutrašnje sukobe; nakon smrti prvog predsjednika republike Seku Turea (1984) vlast je udarom preuzela vojska. Čl. Pokreta nesvrstanih zemalja.