Gvineja Bisau

Gvineja Bisau, država u z Africi s izlazom na Atlantski ocean; 36 925 km²; 929 000 st. (1989); narodi: Balanta (31,5%), Fulani (16,3%), Mandyako (12,6%), Malinke (12,6%); porast st. 2,1% (1980-85). Gl. grad Bissau (105 273 st., 1979). Službeni jezik portugalski, govore se i sudanski jezici. Novčana jedinica bisauski peso (1 GWP = 100 centavosa). Društveni bruto-proizvod 180 $/st. (1985). Niska obala (duga 274 km) postupno se izdiže prema unutrašnjosti do 250 m visine. Pred obalom Bijagosko (Bissaosko) otočje i otok Bolama. Gl. rijeke: Cacheu, Cacine. Trop. klima; sr. god. temp. 26,5 °C; oborine: 1600 mm. U poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu zaposleno je oko 79% aktivnog st., u industriji, rudarstvu i građevinarstvu 2,5%, u uslužnim djelatnostima 18,5% st. Uzgaja se riža, arahidi, uljna i kokosova palma, kukuruz. Šumarstvo (1985): 0,5 mil. m³ drva; dobivanje kaučuka. Stočarstvo (1985): najviše goveda (0,2 mil.) i koza. Ribarstvo (1985): 3000 t mor. organizama. Ležišta boksita, fosfata i nafte još se ne iskorišćuju. Prehr. (uljare) i drvna industrija. Gl. izvozni proizvodi: mahagonijev orah (66%), riba i rakovi (24%). Vrijednost izvoza (1983): 9 mil. $ (Portugal 66%, Senegal 11%, Gvineja 11%). Vrijednost uvoza (1983): 55 mil. $ (Portugal 33%, Italija 11%, Nizozemska 10%, Francuska 7%, Senegal 6%). Prometna mreža: 5058 km cesta i 1600 km unutrašnjih plovnih putova. Gl. aerodrom: Bissalanca. Gl. luka Bissau. Ukupan lučki promet (1984): 244 000 t; ukrcaj 25 000 t, iskrcaj 219 000 t tereta. Trgovačka flota (1986): 17 brodova (većih od 100 brt) ukupne tonaže 4070 brt ili 11 518 m³; struktura: 5 brodova za generalni teret (914 brt), 1 putničko-teretni brod (387 brt), 6 ribar. brodova (1941 brt), 1 FP-brod (219 brt), 2 opskrbna broda (284 brt), 1 tegljač (205 brt), 1 netrg. brod (120 brt). Ratna mornarica ima oko 250 ljudi. Flota (1986): 6 p. br., 13 p. č. i 4 des. sredstva; baza: Bissau. – Područje današnje G. B. otkrili su 1446. Portugalci, koji ubrzo podižu svoje faktorije. Portugalska Gvineja postala je zasebnom kolonijom 1879. Port. prekomor. teritorij (ograničene autonomije) postala je 1951; ustankom (1963-73) izborena je nezavisnost. Republiku G. B. priznao je Portugal 1974. Čl. Pokreta nesvrstanih zemalja.