Havajsko otočje

Havajsko otočje (18°50' ··· 28°15' N; 154°40' ··· 178°15' W), tihooceanska otočna skupina (Polinezija) i savezna država SAD (od 1959); 16759 km²; 1 054 000 st. (1985): Havajci, bijelci, mješanci, Japanci, Kinezi. H. o. leži u najširem dijelu oceana, 2098 M od San Franciska, 4711 M od Paname i 4778 M od Filipina. Veći nastanjeni otoci: Hawaii (10 414 km²), Maui, Kahoolawe, Lanai, Molokai, Oahu (1549 km²), Kauai, Niihau; manji otoci: Nihoa, Necker, Gardner Pinnacles, Pearl, Hermes, Midway. Veći su otoci vulkanskog, a manji koraljnog podrijetla; aktivni vulkani: Mauna Loa, Kilauea (nacionalni park) te jezero užarene lave Halemaumau (Hawaii). Otoci se ispinju nad 2500 km dugim podmor. hrptom; goroviti su (do 4205 m). Trop. klima; sr. god. temp. oko 24 °C; oborine: 700 ··· 6000 mm (na si mjestimično više od 10 000 mm); NE pasat puše od marta do sredine novembra. Otoci su najveća ptičja kolonija na svijetu. Plantaže ananasa (40% svj. proizvodnje), šećerne trske, banana, kave, avokada, manga i dr.; ribarstvo; turizam. Sveučilište (osn. 1907) s trop. akvarijem i mor. biol. laboratorijem; vulkanski opservatorij. Gl. grad i luka Honolulu (Oahu); aerodromi (12); vojnopom. i zrakoplovne baze SAD (Pearl Harbor). – H. o. otkrio je 1778. J. Cook i nazvao Sandwičkim otocima. Potkraj 18. st. otoci su bili sjedinjeni pod domaćim vladarom, 1842-43. međunarodno priznati i 1893. proglašeni republikom. SAD, koje su sve više utjecale na unutrašnje prilike, anektirale su otoke 1898. i dale im 1900. status teritorija. Jap. zračni napadaj na → Pearl Harbor (1941) bio je povod da SAD uđu u II svj. rat.