Indija

Indija, država u j Aziji; izlazi na Arapsko more i Bengalski zaljev (Indijski ocean); 3 287 782 km²; 833 mil. st. (1989): Hindusi (24%), Marati (9%), Bengalci (8%), Teluzi (8%), Tamili (8%) i dr.; porast st. 2% (1980-85). Gl. grad New Delhi (273 036 st., 1981). Službeni jezik hindski, govorni engleski te oko 200 dr. jezika. Novčana jedinica rupija (1 INR = 100 paisa). Društveni bruto-proizvod 249$/st. (1983). Indija obuhvaća visokoplaninski rub (Himalaja, Karakorum) na s i Dekanski poluotok na j dijelu te veliku Indo-gangesku nizinu između njih; Zapadni (2695 m) i Istočni (1645 m) Gati strmo se ruše prema Arapskom moru (Malabarsko primorje) odn. Bengalskom zaljevu (Koromandelsko primorje). Rijeke u s I. pripadaju porječju rijeka Inda, Gangesa i Brahmaputre; Yamuna i Ghaghara (pritoci Gangesa) plovne su do Delhija odn. Faizabada; s Dekanskog poluotoka izravno utječu u Bengalski zaljev Mahanadi, Godavari, Krishna, Cauvery, a u Arapsko more Narbada i Tapti. Obala ugl. nije razvedena, duga oko 7000 km; I. pripadaju Andamani, Nikobari i Lakadivi. Umjerena do trop. monsunska klima; sr. zimska (januar) temp. 14,2 ··· 18,1 °C u dolini Gangesa, 21,7 ··· 26,7 °C u z, jz, i j dijelovima L; srednja ljetna (juli) temp. 26,6 ··· 31,0 °C u dolini Gangesa, na Dekanu i u primorju. Najviše oborina u z dijelu Zapadnih Gata (do 7000 mm), u Malabarskom primorju te na i himalajskim padinama (Cherrapunji, do 12 000 mm). Suho je razdoblje za zimskih NE monsuna (od decembra do maja), a vlažno za ljetnih SW monsuna (od juna do oktobra); izmjene monsuna (decembar) uzrokuju vrlo jake ciklone i pljuskove. U poljoprivredi je zaposleno oko 63% st. Uzgaja se riža, pšenica, sorgum, kukuruz, zemni orah, mahunarke, čaj, kava, šećerna trska, agrumi, ananas, banana, pamuk, juta, duhan i dr. Šumarstvo (1982): 228 mil. m³ drva (tikovina, sandalovina); uzgoj bambusa; dobivanje kaučuka. Stočarstvo (1983): najviše goveda (182 mil.), koza (78 mil.), bivola (63 mil.) i ovaca (42 mil.). Ribarstvo (1982) : 2 503 800 t; 1 517 800 t mor. organizama (srdela, indijska skuša, crnelj, sabljarka, morska mačka, kozice, jastozi) te 986 000 t slatkovodne ribe. Ležišta ugljena, željezne, manganske, kromske, titanske, fosforne, bakrene, olovne i cinčane rude, zlata, dijamanata, boksita, rude rijetkih zemalja, nafte i zemnog plina; dobivanje mor. soli. Prehr., tekstilna, kožna, drvna i papirna, cementna, kem. i petrokem. industrija, crna i obojena metalurgija, industrija motor. vozila, lokomotiva i vagona, aviona, strojeva, elektrotehn. i elektron. aparata, bijele tehnike; brodogradnja. Gl. izvozni proizvodi: predmeti umjetničkog obrta (13,3%), tehn. roba (10%), pamučne tkanine i odjeća (5%), koža i predmeti od kože (5%), željezna ruda (4%), kemikalije (4%). Vrijednost izvoza (1983): 8648 mil. $ (SSSR 19%, SAD 13%, Japan 10%, V. Britanija 6%, SR Njemačka 5%). Vrijednost uvoza (1983): 13 619 mil. $ (SAD 10%, Iran 10%, SSSR 9%, Japan 7%, SR Njemačka 7%, V. Britanija 6%). Prometna mreža: 61 385 km željezničke pruge, 1 675 000 km cesta i 16 180 km unutrašnjih plovnih putova. Međunarodni aerodromi: Bombay, Calcutta, Delhi, Trivandrum, Madras. Gl. luke: Bombay, Calcutta, Cochin, Kandla, Madras, Mangalore, Mormugao, Paradip, Tuticorin, Vishakhapatnam. Ukupan lučki promet (1984): 79 mil. t; ukrcaj 39m. t, iskrcaj 40 mil. t tereta. Trgovačka flota (1986): 736 brodova (većih od 100 brt) s ukupno 6 540 121 brt ili 18 508 542 m³; struktura: 65 tankera za prijevoz nafte (1 782 667 brt), 3 za kemikalije (28 033 brt) i 3 za naftu i kemikalije (31 158 brt), 13 OB-brodova (743 388 brt), 101 BC-brod (2 199 990 brt), 232 broda za opći (generalni) teret (1 430 038 brt), 4 putničko-teretna broda (22 612 brt), 1 kontejnerski brod (1339 brt), 85 ribar. brodova (15 979 brt), 10 FP-brodova (24 061 brt), 21 opskrbni brod (28 872 brt), 121 tegljač (72 751 brt), 31 jaružalo (84 257 brt), 12 istraživačkih brodova (15 685 brt), 34 netrgovačka broda (59 291 brt). Ratnom mornaricom upravlja načelnik admiralštaba; oko 47 000 ljudi; flota (1986): 9 podm. (8 u gradnji), 2 n. av., (3 krs. u gradnji), 4 raz. (1), 24 fr. (1), 3 kor. (7), 14 r.č., 8 p. br. (6), 15 p. č., 16 m-1. (12), 8 des. br. (2); morn. avijacija: 126 he i aviona. Obalna straža: 2 fr., 8 p. br., 2 p. č.; oko 500 ljudi. Vojnopom. baze: Bombay, Goa, Cochin, Vishakhapatnam, Calcutta i Port Blair. – U porječju rijeke Inda stare civilizacije (Mohenjo Daro i Harappa; ← 3/2. tisućljeće); starosjedioce Dravide pokorili su do ← 600. i potisnuli na jug Arijci, tvorci brahmanizma i kastnoga društva; oni su se nakon osvajanja ušća rijeke Inda počeli baviti pomorstvom. Od kraja ← 7. st. jača i širi se država Magadha, u kojoj se javlja budizam. Prodori Perzijanaca (← 6. st.) i Aleksandra Makedonskoga (← 4. st.) potaknuli su trg., pom. i kult. veze s Perzijskim zaljevom i Sredozemljem. Država Maurya (← 4/2. st.) imala je mornaricu, admiralitet i ured za riječnu i pom. plovidbu. Od toga su vremena primor. države održavale veze s Dalekim istokom, Egiptom, Grčkom i Rimom te poslije s arap. krajevima. Razdoblje guptanske države (Gupta; od 4. st.) klasično je doba indij. književnosti i umjetnosti. U 8. st. u sz Indiju počinju prodirati Arapi i islam, a kasniji razvitak obilježuju Delhijski Sultanat (13-14. st.; malabarska obala trguje s Kinom i Afrikom, a u Calicutu su brodogradilišta i prometna luka) i carstvo Velikih mogula (1526-1858) u Delhiju (mornarica sa sjedištem u Dacci). Evropljani počinju prodirati u 16. st. kada su Portugalci u pom. bitkama (1502. i 1509.) slomili arap. nadmoć; evr. prodor. završava brit. uspjesima protiv Francuza u 18. st. i pokoravanjem cijele Indije do godine 1849. Nakon ustanka 1957-58. dotadašnju vlast brit. Istočnoindijske kompanije zamijenila je izravna krunska vlast. Oslobodilački pokret pod Indijskim nacionalnim kongresom (pod vodstvom Mahatme Gandhija) doveo je do nezavisnosti (1947). Dioba poluotoka prema vjerskom kriteriju uzrokovala je milijunske seobe hindusa u I. i muslimana u Pakistan, masovne progone i žrtve (1948. u atentatu je pao i Gandhi); tada dolazi do rata s Pakistanom zbog Kašmira, koji je sjedinjen s I. 1954. Vlada J. Nehrua istupila je protiv kastnoga društva, proglasila ravnopravnost žena i provela upravnu reorganizaciju. God. 1950. proglašena je republika; 1961. I. je vojnički oslobodila port. posjede Gou, Diu i Daman; 1962. granični rat s Kinom; 1965. rat s Pakistanom zbog Kašmira, a 1971. u novom ratu I. je zauzela Istočni Pakistan i pomogla formiranje države Bangladeša; 1974-75. pripojila je Sikkim. I. je jedan od protagonista nesvrstanosti (Dž. Nehru, 1889-1964) i domaćin Osme konferencije nesvrstanih zemalja u Delhiju 1983.