Irak

Irak, država u jz Aziji (Bliski istok) s izlazom na Perzijski zaljev; 438 446 km²; 17 610 000 st. (1989): Arapi (76,9%), Kurdi (18,6%), Turkmeni (1,5%), Iranci (1,3%), Asirci (0,8%) i dr. (0,9%); porast st. 3,3% (1980-85). Gl. grad Bagdad (Baghdad; 4 648 609 st., 1985). Službeni jezik arapski; govori se i kurdski. Novčana jedinica irački dinar (1 IQD = 20 dirhama = 1000 filsa). Društveni bruto-proizvod 2300 $/st. (1981). Veći dio I. je ravnica koju su naplavili Eufrat i Tigris. U z dijelu je polupustinjsko i pustinjsko područje, a na si planinsko (do 3607 m). Dvije gl. rijeke, Eufrat i Tigris, spajaju se u Shatt al-Arab, 135 km uzvodno od njegova ušća u Perzijski zaljev. Obalna linija duga 58 km. Polupustinjska i pustinjska klima u nizini i umjerena do hladna klima u planinama; srednja godišnja temperatura 20 ··· 24 °C, zimska (januar) 8 ··· 13 °C, ljetna (juli) 35°C; oborine: 100 ··· 250 mm u nizini, do 1200 mm u planinama u si dijelu te manje od 50 mm u pustinjama u z dijelu zemlje; ljeti puše suhi NW vjetar (shamal) koji nosi veliku količinu pijeska. U poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu zaposleno je 39,6% aktivnog st., u industriji, rudarstvu i građevinarstvu 20,8%, u uslužnim djelatnostima 39,6%. Uzgaja se pšenica, ječam, proso, riža, datulja, sezam, agrumi, šećerna repa i trska, povrće te pamuk. Stočarstvo (1983): najviše ovaca (8,32 mil.), goveda (3 mil.) i koza (2,3 mil.); nomadsko stočarenje. Ribarstvo (1983): 26 219 t ribe. Znatna ležišta nafte (129,9 mil. t, 1980; 70 mil. t, 1985) i zemnog plina (590 mil. m³); proizvodnja morske soli. Prehr., tekstilna, kožna, duhanska, kem. i petrokem., cementna i papirna industrija; razvijen je umjetnički obrt. Gl. je izvozni proizvod nafta (99%). Vrijednost izvoza (1983): 9785 mil. $ (Brazil 22%, Italija 13%, Turska 11%, Japan 6%). Vrijednost uvoza (1983): 12 275 mil. $ (SR Njemačka 16%, Japan 14%, Francuska 7%). Prometna mreža: 2439 km željezničke pruge, 25 385 km cesta (asfaltirano 65%) i 1015 km unutrašnjih plovnih putova (Shatt al-Arab 135 km). Gl. naftonosna polja kod Kirkuka povezana su naftovodima s lukom Cevhanom (Turska). Međunar. aerodromi: Bagdad i Basra. Gl. luke: Basra (zatvorena od decembra 1981), Umm Qasr, Muftia, Abu Flus, Khor al-Amaya. Ukupan lučki promet (1984): oko 100 mil. t; ukrcaj 96 mil. t, iskrcaj 4 mil. t tereta. Trgovačka flota (1986): 149 brodova (većih od 100 brt) s ukupno 1 016 343 brt ili 2 876 250 m³; struktura: 25 tankera na naftu (775 280 brt) i 1 za naftu i kemikalije (1594 brt), 23 broda za opći teret (111 726 brt), 2 broda za preradbu ribe (10 413 brt), 18 ribar. brodova (24 248 brt), 1 FP-brod (129 brt), 6 opskrbnih brodova (2400 brt), 37 tegljača (15 996 brt), 17 jaružala (53 805 brt), 3 istraživačka broda (1999 brt) i 14 netrg. brodova (18 753 brt). Ratnom mornaricom upravlja zapovjednik; oko 3000 ljudi; flota (1986): 3 fr. (2 u gradnji), 6 kor., 12 r. č., 12 t. č., 5 p. br., 26 p. č., 8 m-1. i 7 des. sredstava (bez rat. gubitaka); morn. zrakoplovstvo: 8 he. Vojnopom. baze: Basra i Umm Qasr. – Na području I. cvale su u starom vijeku mezopotamske civilizacije (sumersko-akadska, babilonska, asirska i novobabilonska); poslije je potpadalo pod različite osvajače (Perzijanci, Makedonci, Parti, perz. Sasanidi, od 637. Arapi, Mongoli, perz. Sefevidi i od 16. st. Turci) do I svj. rata kada su ga zaposjeli Britanci; 1920. njihovo mandatno područje; od 1932. nezavisna kraljevina. God. 1945. I. je pristupio Arapskoj ligi i s arap. državama sudjelovao 1948-49. u ratu protiv Izraela; 1958. oborena je monarhija i proglašena republika; kasniji razvitak karakterizira istup iz Bagdadskoga pakta (1959), kurdsko pitanje, voj. udari (1963. i 1968); ponovno je sudjelovao u ratovima protiv Izraela 1967. i 1973; sukobljivao se s Kuvajtom (1973; okupirao ga 1990) i s Iranom (1974. i 1980.-1989). Član je Pokreta nesvrstanih zemalja.