Iran

Iran, država u jz dijelu Azije (Bliski istok) s izlazom na Perzijski i Omanski zaljev (Arapsko more) te Kaspijsko jezero; 1 648 000 km²; 51 005 000 st. (1989): Iranci (45%), Azerbajdžanci (16%), Kurdi (8,2%), Luri (Romi, 2,2%), Bakhtiari (1,9%), Baludži (1,9%), Arapi (1,6%) i dr. (23,2%); porast st. 3,2% (1980-85). Gl. grad Teheran (Tehran; 5 751 500 st., 1989). Službeni jezik perzijski (farsi). Novčana jedinica rial (1 IRR = 100 dinara). Društveni bruto-proizvod iznosi 2060 $/st. (1978). Središnji dio I. zaprema 500 ··· 2000 m visok ravnjak (50% teritorija); ravnice su u rubnim dijelovima (primorje), a pustinjsko područje (Dasht-i-Kavir, Dasht-i-Lut) na sjeveroistoku. Nerazvedena obala duga je 3180 km; pred obalom (Perzijski zaljev) veći su otoci: Qeshm, Qeys, Larak, Khark (Kharg). Gl. rijeke: Shatt al-Arab, Karun (plovna od Khorramshahra do naftonosnih polja u okolici Shuhstara), Zahreh, Safid. Iranu pripada dio Kaspijskog jezera; mnoga veća slana jezera (Urmia). Kontinentalna klima; sr. zimska (januar) temp. 0,6 ··· 11,4 °C, ljetna (juli) 25,4 ··· 36,1 °C; oborine 100 ··· 300 mm u nižim područjima, 1000 ··· 2000 mm u višim (Elburs). U poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu zaposleno je 36,9% aktivnog st., u industriji, rudarstvu i građevinarstvu 30,4%, u uslužnim djelatnostima 32,7% st. Uzgaja se pšenica, riža, ječam, kukuruz, proso, šećerna repa, krumpir, mahunarke, agrumi, datulja, evropsko voće, čaj, maslina, vinova loza pamuk, duhan. Šumarstvo (1983): 6,7 mil. m³ drva. Stočarstvo (1984): najviše ovaca (34 mil.) i koza (13,6 mil.). Ribarstvo (1983): 34 500 t (66% mor. riba, 17% rakovi, 17% slatkovodna riba); u Kaspijskom jezeru lovi se jesetra (kavijar). Ležišta nafte (110 mil. t, 1985) i zemnog plina (13 500 mil. m³, 1984), ugljena, željezne, kromne, cinčane, manganske i bakrene rude, soli. Petrokem. (rafinerije nafte), kem., tekstilna, duhanska, prehr., automobilska, cementna, papirna i kožna industrija; crna i obojena metalurgija; proizvodnja rashladnih uređaja, radio-aparata, gume, stakla. Gl. su izvozni proizvodi nafta i naftni derivati (96,3%). Vrijednost izvoza (1985): 13 185 mil. $ (SR Njemačka 45%, SSSR 12%, Italija 8%, Saudijska Arabija 4%, Francuska 3%). Vrijednost uvoza (1985) 11 658 mil. $ (SR Njemačka 15%, Japan 10%, SSSR 8%, V. Britanija 7%, Švicarska 4%, Austrija 3%). Prometna mreža: 4567 km željezničke pruge, 108 970 km cesta (asfaltirano 31%) i 907 km unutrašnjih plovnih putova. Međunar. aerodromi Teheran (Mehrabad) i Abadan. Jezerska pristaništa: Bandar-e-Anzali i Bandar Turkman (Kaspijsko jezero) te Sharafkhaneh i Golmankhaneh (jezero Urmia). Gl. luke: Abadan, Khorramshahr, Bandar Abbas, Bandar-e-Khomeini (prije Bandar-e-Shahpur), Bushire, Khark (Kharg), Lavan, Mahshahr, Lingah. Ukupan lučki promet (1984): oko 86 mil. t; ukrcaj 80 mil. t, iskrcaj 6 mil. t tereta. Trgovačka flota (1986): 359 brodova (većih od 100 brt) s ukupno 2 911 359 brt ili 8 239 146 m³ ; struktura : 33 tankera za naftu (1 241 904 brt) i 2 tankera za kemikalije (27 047 brt), 54 BC-broda (1 108 991 brt), 77 brodova za opći teret (415 076 brt), 27 ribar. brodova (8799 brt), 12 FP-brodova (12 243 brt), 25 raznih opskrbnih brodova (16 500 brt), 94 tegljača (30 944 brt), 7 jaružala (21 030 brt), 1 istraživački brod (804 brt) i 27 netrg. brodova (28 021 brt). Ratnom mornaricom upravlja zapovjednik; oko 12 000 ljudi; flota (1986): 3 raz., 4 fr., 4 kor., 12 r. č., 7 p. br., 14 lebdjelica, 5 m-1., 6 des. sredstava; obalna straža: 136 p. č.; morn. avijacija 34 av. i he. Vojnopom. baze: Bandar Abbas, Bushire, Khark, Khorramshahr (Perzijski zaljev), Bandar-e-Anzali (Kaspijsko jezero). – Na iran. visoravni razvile su se u starom vijeku jake države Elam, Medija i u ← 6. st. Perzija, koja se na vrhuncu moći protezala od dijelova Tracije i Makedonije na z do Kavkaza na s i do Inda na istoku; srušio ju je ← 331. Aleksandar Makedonski. Poslije se perz. područje nalazilo pod vlašću Seleukida, Parta, Sasanida (koji su 226. osnovali novoperz. državu), Arapa (7. st.), Seldžuka (11. st.) i Mongola (13. st.), čiju je vlast na poč. 16. st. srušila dinastija Sefevida i izgradila jaku državu; 1794-1925. dinastija Kadžara (u ratovima s Rusijom izgubljena Gruzija, Transkavkazija i dio Armenije); 1907. I. je podijeljen na brit. i rus. interesnu sferu; od 1925. dinastija Pahlavi (od 1935. naziv Iran). Kao u I svj. ratu I. su i u II svj. ratu okupirali Saveznici. Na poč. 50-ih god. pokušaj likvidiranja stranog kapitala i ograničenja šahove vlasti (Muhammad Mossadegh), a 60-ih šahov program gospodarskih i društvenih reforma. Povezanost s amer. kapitalom, goleme društvene razlike i nedemokratski režim poticali su unutrašnji otpor na koji su sve više utjecale vjerske vođe muslimanskih šijita, dok 1979. na vlast nije došao ajatolah Homeini i proglasio Islamsku Republiku Iran postavivši joj u temelje islamske fundamentalističke zasade. Od 1980. u ratu je s Irakom, koji ga je napao zbog kontrole nad Shatt al-Arabom.