Irska

Irska (Republika Irska; irski Eire), država na istoimenom otoku, okružena Atlantskim oceanom i Irskim morem; 70 283 km² (84% ukupne površine otoka); 3 734 000 st. (1989), ugl. Iraca; porast st. 1,1% (1980-85). Gl. grad Dublin (irski Baile Átha Cliath, 502 337 st., šire područje 1 020 796 st., 1986). Službeni jezici irski i engleski. Novčana jedinica irska funta (1 IEP = 100 penija). Društveni bruto-proizvod 48l0 $/st. (1983). Na ji i jz dijelu visočja (Carrantuohill, 1041 m), u unutrašnjosti otoka (s dio Republike Irske) vapnenačka ravnica (do 150 m). Razvedena obala duga je 1448 km; pred obalom mnogi manji otoci: Achill, Clare, Inishmore, Valentia, Bear, Clear i dr. Veći zaljevi: Donegalski, Killalanski, Clewski, Galwayski, Dundalški; na jz obali Dingleski i Bantryjski zaljev (fjordovi). Glavna rijeka Shannon (plovna 241 km); veća jezera: Corrib, Derg, Ree, Mask, Conn. Oceanska klima; sr. god. temp. 9,1 ··· 9,8 °C (oko 6 °C u januaru, 15 °C u julu); oborine: 850 ··· 1200 mm (z obala kišovitija). U poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu zaposleno je 16,8% aktivnog st., u industriji, rudarstvu i građevinarstvu 38%, u uslužnim djelatnostima 45,2%. Uzgaja se ječam, krumpir, zob, pšenica, šećerna repa, voće i povrće. Šumarstvo (1983): 1 mil. m³ drva. Stočarstvo (1983): najviše goveda (6,8 mil.), ovaca (3,7 mil.) i svinja (1,1 mil.). Ribarstvo (1983): 203 400 t mor. ribe (skuša, sleđ, pišmolj, list, raža, kolja, iverak, bakalar); unutrašnje vode: 1537 t ribe (losos, jegulja). Ležišta ugljena, olovne, cinčane i bakrene rude, zlata. Prehr. (šećerane i tvornice konditorskih proizvoda, pivovare, tvornice za preradbu ribe, klaonice), metalna (strojevi, motorna vozila), elektrotehn., cementna, duhanska, kožna, kem. i petrokem., tekstilna i drvna industrija; crna i obojena metalurgija. Gl. izvozni proizvodi: strojevi i transp. sredstva (26%), hrana (24%), kem. proizvodi (14%). Vrijednost izvoza (1985): 10 357 mil. $ (V. Britanija 37%, SR Njemačka 10%, Francuska 8%, SAD 8%). Vrijednost uvoza (1985): 10 018 mil. $ (V. Britanija 45%, SAD 15%, SR Njemačka 8%, Francuska 5%). Turizam. Prometna mreža: 1989 km željezničke pruge, 92 833 km cesta (asfaltirano 90%) i 731 km unutrašnjih plovnih putova. Gl. aerodromi: Limerick (Shannon), Dublin, Cork. Gl. luke: Dublin, Dun Laoghaire, Whitegate, Cork (Corcaigh), Waterford (Port Lairge), Rosslare i Limerick (Luimneach). Ukupan lučki promet (1984): 19,5 mil. t; ukrcaj 5 mil. t tereta, iskrcaj 14,5 mil. t tereta. Trgovačka flota (1986): 154 broda (veća od 100 brt) s ukupno 149 308 brt ili 422 542 m³; struktura: 3 tankera za naftu (3754 brt), 1 za naftu i kemikalije (3978 brt) i 1 tanker za različite tekućine (3875 brt), 44 broda za opći teret (52 786 brt), 10 kontejnerskih brodova (18 385 brt), 61 ribar. brod (14 905 brt), 10 FP-brodova (38 882 brt), 4 opskrbna broda (4054 brt), 11 tegljača (2655 brt), 4 jaružala (1742 brt) i 5 netrg. brodova (4292 brt). Ratnom mornaricom upravlja ministar obrane; oko 900 ljudi; flota (1986): 5 p. br., 1 m-1.; vojnopom. baza: Cork. – U dr. pol. ← 1. tisućljeća u Irsku se naseljuju Kelti; u irsko-normanske sukobe (od 8. st.) upleli su se u 12. st. Englezi, koji šire u I. svoju vlast do 1524. kada je Henrik VIII uzeo naslov kralja Irske i zavladao cijelim otokom. Engl. vlast karakteriziraju nasilno uvođenje reformacije, konfiskacija zemlje i progoni katolika; slijedi trajan irski otpor i oslobodilačka borba (ustanci od 16. do 20. st.), ali i masovna emigracija (osobito za krize i gladi 1845-49). Od 1800. I. je u uniji s V. Britanijom; od 70-ih godina razvija se pokret (Home Rule), koji nastoji parlamentarnim putem doći do autonomije; od 1879. pokret Land League bori se za agrarnu reformu (provedena 1903), a Gaelic League za preporod irskog jezika i kulture. God. 1905. osn. je republikanski pokret Sinn Fein (Mi sami), koji se bori za jedinstvenu i samostalnu Irsku. Na poč. I svj. rata brit. parlament donio je zakon o Home Rule-u; nezadovoljan autonomijom Sinn Fein organizira 1916. u krvi ugušen ustanak u Dublinu. Nakon rata irski parlament je, pod predsjedanjem Eamona de Valere, proglasio nezavisnu Irsku (1919), što je dovelo do anglo-irskoga rata; 1920. brit. parlament priznao je Irskoj status dominiona iz kojega je izdvojen Ulster; god. 1949. proglašena je republika i Irska je istupila iz Commonwealtha.