istisnina

traži dalje ...

istisnina ili deplasman, vodena masa koju plovni objekt istisne svojim uronjenim obujmom; izražava se obujmom (∇ ili V [m³]), masom ili D [t]; Δ = ∇ · ρ, gdje je ρ gustoća vode u t/m³) ili silom težine \(\displaystyle (\overrightarrow G)\) istisnute vode (\(\displaystyle \overrightarrow G\) = Δ · g [kN], gdje je g = 9,81 ms–2); prema Arhimedovu zakonu \(\displaystyle \overrightarrow G\) jednaka je sili uzgona \(\displaystyle \overrightarrow U\), ali je suprotnog djelovanja (\(\displaystyle \overrightarrow G\) = – \(\displaystyle \overrightarrow U\)). Redovito se izražava kao masa, u tonama. Položaj težišta i. ispod vodne linije određuje se Normandovom formulom. Za konvencionalne brod. oblike

FVL = 1/3 (T/2 + /AW) gdje je T gaz broda, obujam, Aw površina vodne linije. Za trg. brodove: konstrukcijska i., masa broda na konstrukcijskoj vodnoj liniji, teorijski je identična punoj i.; laka i., masa praznog ali opremljenog broda, uključuje stalni balast i masu vode u kaljužama te gorivo u cjevovodima koje se ne može iscrpsti; puna i., masa broda na teretnoj vodnoj liniji, tj. laka i. uvećana za ukupnu nosivost (deadweight); rezervna i., obujam trupa između ljetne teretne linije i → granice urona, određena je visinom nadvođa, a povećava se oblukom i prelukom palube te nadgrađem propisane izvedbe; važna je za → plovnost broda, posebno pri prodoru vode u brod; ako je obujam r. i. ∇', obujam i. broda ∇, a masa broda P, brod tone kad je P > [+∇'] · ρ · g, a stabilan je kad je P < [+∇'] · ρ · g,; kad je P = [+∇'] · ρ · g, brod je u stanju neutralne ravnoteže. Položaj težišta i. (F) ovisi ο formi brod. trupa, ali je uvijek u uzdužnoj simetralnoj ravnini (redovito na dubini manjoj od polovice gaza). Omjer između ukupne nosivosti broda (dwt) i njegove i. (Δ) kad plovi na TVL naziva se stupnjem iskoristljivosti i. ili stupnjem nosivosti teretnog broda (ηdwt = dwt/Δ). Za površinske rat. brodove: standardna ili tipska i. (u brit. tonsima od 1016 kg), masa potpuno opremljena broda (uključujući pogonske tekućine u kodovima i sistemima) s posadom, potrošnim materijalom, hranom i vodom za posadu te kompletnom municijom, ali bez goriva, maziva i rezervne kotlovske vode (u RM JNA hrana i voda za posadu ne računaju se u standardnu i.); međunarodna je mjera za uspoređivanje veličine rat. brodova određena Washingtonskim sporazumom (1922); normalna i., standardna i. uvećana za 50% potrošnih zaliha (gorivo, mazivo, pitka i tehn. voda, namirnice); puna i., standardna i. uvećana za 100% svih potrošnih zaliha; najveća i., puna i. uvećana u izvanrednim prilikama za dopuštenu ukrcanu težinu (npr. desantne jedinice i tehnika, mor. mine). Za podmornice: normalna površinska i., najveća masa podmornice, s punom količinom goriva i zaliha, ali praznim gl. tankovima (balastnim tankovima za ronjenje); u površinskoj se plovidbi održava konstantnom (potrošene zalihe kompenziraju se mor. vodom u nadomjesnim tankovima); najveća površinska i., masa podmornice uvećana za dodatnu količinu goriva u gl. tankovima, na račun rezervnog uzgona; podvodna i. jednaka je površinskoj uvećanoj za mor. vodu u gl. tankovima (podmornica slobodno lebdi u vodi, a eventualne male razlike između mase i uzgona zbog promjene gustoće mora poništavaju se promjenom količine mor. vode u reglerskim tankovima); standardna i. jednaka je normalnoj površinskoj istisnini, umanjenoj za masu morske vode u glavnim (reglerskim) i pomoćnim (za trimovanje) tankovima, za gorivo, mazivo i pitku vodu (određena je Londonskim sporazumom iz 1936); razlika podvodne i površinske i. daje rezervni uzgon.

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1990.

Citiranje:

istisnina. Pomorski leksikon (1990), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2025. Pristupljeno 2.8.2025. <https://pomorski.lzmk.hr/clanak/istisnina>.