jezero

jezero, dio hidrosfere, vodom ispunjena udubina na kopnu bez izravne veze s morem. Sastoji se od jezerskog bazena (udubine) i vodene mase. Vodu dobiva oborinama, rijekama i izvorima, a gubi isparivanjem, površinskim i podzemnim otjecanjem. Po postanku bazena j. mogu biti tektonska, vulkanska, plazinska, ledenjačka, krška, riječna, eolska, priobalna, akumulacijska, organogena, meteoritska i umjetna; po organskoj produkciji: eutrofna(bogataorganizmima), oligotrofna (siromašna organizmima), distrofha (bez organizama). J. na Zemlji zauzimaju oko 2,1 mil. km² (oko 1,4% kopnene površine) i 180 000 km³ vode; po površini medu prvima u svijetu jesu: Kaspijsko (SSSR, Iran; 374 000 km²), Gornje (Superior; SAD, Kanada; 82680 km²), Victoria (Afrika; 69 000 km²), Aralsko (SSSR; 64 900 km²), Huron (SAD, Kanada; 59 800 km²), Michigan (SAD; 58 100 km²), Tanganyika (Afrika; 32 893 km²), Bajkalsko (SSSR; 31 500 km²); u Evropi: Ladoga (SSSR; 17 700 km²); Skadarsko (SFRJ, Albanija; 370 km²), Ohridsko (SFRJ, Albanija; 367 km²), Prespansko (SFRJ, Grčka, Albanija; 285 km²). Najbogatije je vodom Kaspijsko (78 200 km³) i Bajkalsko (23 000 km³), a najdublje Bajkalsko j. (1620 m). Najveća umjetna jezera: Voltsko (8840 km²; rijeka Volta), Kujbiševsko (6450 km²; Volga), Bratsko (5500 km²; Angara) i Naserovo (5120 km²; Nil). Znanstvenim proučavanjem jezera bavi se limnologija (grana hidrologije). Dubina j. ovisi o postanku i količini akumuliranog materijala; temp, zavisi od klimatskih uvjeta i od pritekle vode. Valovi su zbog manjeg prostranstva kraći ali strmiji od mor. valova, često su ukrižani; visina im je na velikim j. do 5 m; promjene atmosfer. tlaka izazivaju seš. Mor. struje i mor. mijene su neznatne. Privredno značenje: plovidba, ribarstvo, vodoopskrba, hidroenergetika, navodnjavanje, sirovine za kem. industriju (magnezijski, natrijski, kalcij ski i kalijski klorid), turizam; prometno su posebno značajna ona j. koja su pristupačna za velike mor. brodove (→ Velika jezera) ili leže na važnom unutrašnjem plovnom putu.