Jugoslavenska kraljevska mornarica

Jugoslavenska kraljevska mornarica, pom. snage, pom. zrakoplovstvo, riječna rat. flotila te mom. komande i ustanove Kraljevine Jugoslavije. Saintgermainskim mirovnim ugovorom, 1920. Kraljevina SHS dobila je 12 parnih torpilj., 6 malih torpilj. -minolovaca, 4 riječna mon. (1 plijen srp. vojske); od Njemačke je na račun rat. štete dobiveno 6 minonosaca. Komanda (štab) mornarice osn. je 1923. u Beogradu, a Odjeljenje za mornaricu pri Ministarstvu vojske i mornarice u Zemunu. Od tih ustanova formiran je 1928. u Zemunu Štab RM. Organizacija: RRF s bazom u Novom Sadu i Mornaričkim odredom na Skadarskom i Ohridskom jezeru; pom. zrakoplovstvo sa 3 hidroplanske komande (Kumbor, Divulje i Vodice); Pom. obalska komanda u Šibeniku (Komanda podvodnog oružja u Kumboru, Mornarska komanda i Stručna podoficirska škola u Šibeniku, Pom. odbrana u Selcima); Morn, izvidnička komanda i Izviđačka škola u Šibeniku; PVA, Viša škola PVA i Viši vojno-pom. informativni kurs u Dubrovniku; Art. škola mornarice u Meljinama, Mašinska škola mornarice u Kumboru; Pom. arsenal u Tivtu; Art.-tehn. zavod u Lepetanama (Boka kotorska); Hidrografski institut u Splitu; Morn, bolnica u Meljinama. Sastav (1941): Štab mornarice (Komanda mornarice) u sastavu Vrhovne komande i Odjeljenje za mornaricu pri Ministarstvu vojske i mornarice. Eskadra je reorganizirana u flotu (I torp. divizija i podmornička flotila u Boki kotorskoj; II i III torpedna divizija u Šibeniku; 8. aprila formiran Šibenski odred. Flota (1941): 1 p-av. krs. (Dalmacija), 4 raz. (Dubrovnik, Beograd, Zagreb i Ljubljana); 6 parnih (klasa T-S) i 7 motornih torp. (klasa Durmitor), 4 podm. (Nebojša, Hrabri, Osvetnik i Smeli) i 2 matična broda, 2 torp. čamca (Uskok, Četnik), 6 minonosaca (klasa Orao) i 5 minopolagača (klasa Marjan), matični brod za hidroavione Zmaj, š. br. Jadran i drager D-2, brod za spašavanje Spasilac, tanker Perun, 1 jahta i veći broj manjih pomoćnih brodova. Riječna flotila: komandni brod Cer, 4 monitora (Drava, Morava, Sava i Vardar), 6 minolovaca i više pomoćnih brodova. Pom. zrakoplovstvo: 98 h-av. (oko 30 školskih). Formiran je Sjeverni (Selce), Srednji (Šibenik) i Južni sektor pom. odbrane (Kumbor); Pom. obalska komanda u Šibeniku podređena je Primorskoj armijskoj oblasti. Dislocirani brodovi RRF pridodani su jedinicama kopnene vojske; od mobiliziranih brodova formirana je plovna baza, grupe za zaprečavanje i razminiranje, patrolna služba i dr. J.k. m. je bez borbenih akcija kapitulirala u aprilskom ratu 1941; podmornica Nebojša, motorne torpilj. Durmitor 1 Kajmakčalan nisu priznali kapitulaciju (prebjegli su iz Boke kotorske Saveznicima); dignut je u zrak razarač → Zagreb; Saveznicima je prebjeglo 10 h-av.; tal. je mornarica zaplijenila 53 rat. i pomoćna broda te baze i objekte na obali (→ Selce); RRF imala je oko 150 poginulih (5 oficira); značajan je podvig monitora  → Drava. Mornarički odred na Ohridskom jezeru uništio je bazu i plovne objekte, a zatim se povukao u Grčku. Jugosl. pom. snage u inozemstvu (formirane 1. 5. 1941. u Aleksandriji) bile su podređene štabu Vrhovne komande Jugosl. kraljevske vojske i mornarice. U proljeće 1944. sastav je imao 905 pomoraca i 18 br. (1 podm., 2 motorne i 2 parne torpilj., 4 minopolagača, kor. Nada i 8 dr. br.); sastavu je pridodano 8 amer. motornih top. (od marta 1945. topovnjače i korveta Nada s bazom u Anconi; pod brit. komandantom s Jadrana sudjeluje u akcijama Mornarice NOVJ). Po naredbi maršala Tita (25. 5. 1945) svi brodovi priključili su se u septembru 1945. Jugoslavenskoj ratnoj mornarici. Školovanje: PVA u Dubrovniku (1923-41) školovala je (3 god.) pitomce za vojnopom. oficire – poručnike korvete (15 klasa; ukupno 396); školski brodovi bili su: m. j. Jadran, minolovci Orao i Kobac, p-av. krs. Dalmacija (povremeno) i drager D-2. Oficiri su se specijalizirali na tečajevima (art., torp.-min., podmorn., pom.-zrakoplovni, radio-telegraf., kriptografski); viši stupanj usavršavanja davala je Viša škola PVA i Viši vojnopom. informativni kurs u Dubrovniku. Ispiti su se polagali za čin por. b. br. II kl., kap.kor., kap. b. br. i kontraadmirala. Stručni oficirski kadar dobivao se doškolovanjem građanskih lica i podoficira te preuzimanjem intendantskih oficira KoV. Podoficirski kadar školovao se u Stručnoj podoficirskoj školi mornarice u Šibeniku (2 god.), a zatim po specijalnostima (1 godina), na tečajevima koje su organizirale matične komande i stručne škole: Komanda podvodnog oružja u Kumboru (torpedisti, mineri), Art. škola mornarice u Meljinama (artiljerci), Izviđačka škola u Šibeniku (signalisti, radio-telegrafisti), Komanda podmorničke flotile u Tivtu (podmorničari), Hidrografski institut u Splitu (hidrografi), Stručna podoficirska škola u Šibeniku (struke: brodarska, disciplinsko-administrativna, kuharska, provijantska i muzička; mornari palubne grane); Mašinska škola mornarice u Kumboru (3 god.) školovala je strojarski podoficirski kadar te mornare ložače i zanatlije; u njezinu sklopu nalazila se stručna škola za čin mašinskog potporučnika; Pom.-vazduhoplovna škola mornarice u Divuljama (3 god.) školovala je aviotehničare koji su se na tečajevima specijalizirali u struke.