Jugoslavenska narodna armija
traži dalje ...Jugoslavenska narodna armija, oružana sila svih naroda i narodnosti, radnih ljudi i građana SFRJ; dio je jedinstvenih oružanih snaga SFRJ. Vidovi: kopnena vojska, rat. vazduhoplovstvo i protuvazdušna odbrana i rat. mornarica. Rodovi: pješadija, oklopne jedinice, artiljerija, artiljerijsko-raketne jedinice protuvazdušne odbrane, inženjerija, atomsko-biološko-kemijska obrana, veza, pomorstvo i avijacija. Službe: tehnička (kopnene vojske), vazduhoplovnotehnička, mornaričkotehnička, intendantska, sanitetska, veterinarska, saobraćajna, građevinska, pravna, geodetska, financijska, administrativna i muzička. Rodovi i službe su jedinstveni za sve vidove JNA. – Nastala je u NOR-u i socij. revoluciji (1941-45). Temelji su postavljeni odlukom CK KPJ u maju 1941. o neposrednim pripremama za rat i formiranjem vojnih komiteta; krajem juna 1941. Vojni komitet CK KPJ preimenovan je u Glavni štab NOPOJ, a Josip Broz-Tito postaje komandant. Na savjetovanju u Stolicama (26. 9. 1941) Glavni štab preimenovan je u Vrhovni štab NOVJ i POJ. Prva proleterska brigada osn. je 21. 12. 1941. Krajem 1942. NOVJ ima oko 150 000, a krajem 1944. oko 500 000 boraca. Štab mornarice NOVJ formiran je Naredbom Vrhovnog štaba 18. 10. 1943. (→ Mornarica NOVJ). Do 1. 3. 1945. formirane su 4 armije, a NOVJ preimenovana je u Jugoslavensku armiju, a VŠ u Generalštab JA; konstituirana je i rat. mornarica i rat. vazduhoplovstvo. Na kraju rata JA imala je oko 800 000 boraca (poginulo u ratu oko 305 000 i ranjeno oko 425 000 boraca). Dana 22. 12. 1951. JA je preimenovana u JNA. Organiziranjem teritorijalne obrane, kao dijela OS SFRJ, doktrina oružane borbe postavljena je na koncepciji općenarodnog obrambenog rata.
članak preuzet iz tiskanog izdanja 1990.
Jugoslavenska narodna armija. Pomorski leksikon (1990), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2025. Pristupljeno 19.3.2025. <https://pomorski.lzmk.hr/clanak/jugoslavenska-narodna-armija>.