Južnoafrička Republika

Južnoafrička Republika, država na jugu Afrike s izlazom na Atlantski i Indijski ocean; 1 221 037 km²; 35 625 000 st. (1989): Bantu-crnci (68,3%), bijelci (18%), mješanci (10,4%) i azijci (3,3%); porast st. 2,9% (1980-85). Gl. grad Cape Town (1 567 000 st., 1983), administrativno središte Pretoria (776 617 st., 1986). Službeni jezici afrikaans i engleski. Novčana jedinica rand (1 ZAR = 100 centi). Društveni bruto-proizvod 3000 $/st. (1983). Teritorij J.R. dio je prakopna Gondvane. Najveći dio zemlje zaprema visoki ravnjak (1200 ··· 1800 m) koji se strmo ruši prema primorju. Na si ravnjaka je gorje Drakensberg (Cathkin, 3657 m). Između visokog ravnjaka i obale prostiru se stepeničasti ravnjaci (Sjeverni, Veliki i Mali Karoo), međusobno odijeljeni gorskim lancima. Obala, duga 2881 km, ugl. je nerazvedena; z dijelovi obale visoki i strmi, i niski; rt Agulhas najjužnija točka afr. kopna. Polupustinjska i pustinjska klima na z, tropska na s, umjerena na j, suptrop. u središtu; sr. zimska (juli) temp. 15 ··· 27 °C, ljetna (januar) 10 ··· 17 °C; oborine: 60 ··· 1000 mm (opadaju od i prema z). Veće rijeke: Oranje (utječe u Atlantski ocean) i Limpopo (Indijski ocean) nisu pogodne za plovidbu. Ü poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu zaposleno je 15% aktivnog st., u rudarstvu, građevinarstvu i industriji zaposleno je 31,5%, u uslužnim djelatnostima 53,5% st. Uzgajaju se žitarice, trop. i evr. voće, agrumi, vinova loza, šećerna trska. Šumarstvo (1982): 16 mil. m³ drva. Stočarstvo (1982): najviše ovaca (32 mil.) i goveda (13 mil.). Ribarstvo (1982): 624 331 t (srdela, bakalar, rakovi). Iskorišćuju se ležišta zlata (655,7 t, 1981; na 1. mjestu u svijetu), dijamanata, kromne (1,3 mil. t, 1981; na 1. mjestu u svijetu), željezne, niklene, antimonske, bakrene, manganske i uranske rude, ugljena, azbesta, fosfata; dobivanje morske soli. Crna i obojena metalurgija, kern., petrokem., automobilska, strojna, cementna, papirna i drvna, duhanska, tekstilna, prehr. industrija. Gl. izvozni proizvodi: zlato (46%), različiti metali (8%), hrana (6%), dijamanti (5%), rude (3%), strojevi i transportna sredstva (3%). Vrijednost izvoza (1984): 17 348 mil. $ (SAD 8%, Japan 8%, V.Britanija 7%). Vrijednost uvoza (1984): 16 234 mil. $ (SAD 15%, SR Njemačka 15%, V.Britanija 12%, Japan 10%). Prometna mreža: 21 378 km željezničke pruge i 184 802 km cesta (asfaltirano 26%). Međunar. aerodromi: Johannesburg, Pretoria, Durban, East London, Cape Town. Gl. luke: Cape Town, Richards Bay, Durban, Saldanha Bay, East London, Port Elizabeth, Mossel Bay. Ukupan lučki promet (1984): oko 96mil. t; ukrcaj 69 mil. t, iskrcaj 27 mil. t tereta. Trgovačka flota (1986): 271 brod (veći od 100 brt) s ukupno 599 509 brt ili 1 696 610 m³; struktura: 4 tankera za naftu (38 990 brt) i 3 za različite tekućine (11 295 brt), 3 BC-broda (124 681 brt), 4 broda za opći teret (13 410 brt), 8 kontejnerskih brodova (285 046 brt), 1 brod za preradbu ribe (303 brt), 175 ribar, brodova (76 041 brt), 2 FP-broda (1344 brt), 9 opskrbnih brodova (1907 brt), 34 tegljača (14 161 brt), 11 jaružala (28 270 brt), 5 istraživačkih brodova (7859 brt) i 15 netrgovačkih brodova (7497 brt). Ratnom mornaricom upravlja zapovjednik; oko 6700 ljudi; flota (1986): 3 podm., 1 fr., 9 r.č., 5 p. br. i 10 m-1.; morn, avijacija: 27 av. i he.; morn, pješadija: 1 bataljon (900 ljudi). Vojnopom. baze: Simonstown i Durban. – Od Evropljana prvi je Rt dobre nade oplovio 1488. B. Díaz; prvu koloniju u Kaapu utemeljili su u 17. st. Nizozemci (s franc.-hugenotskim emigrantima, preci Bura). Pred Britancima, koji se učvršćuju u Kaapu, Buri se u 19. st. povlače u unutrašnjost i formiraju na području pokorenih domorodaca Natal (podvrgnuli Britanci 1843), Transvaal i Oranje. Nakon brit.-burskog rata (1899-1902) burske su republike izgubile nezavisnost; 1910. osnovan je Južnoafrički Savez. On je 1920. od Lige naroda dobio na upravu bivšu Njemačku Jugozapadnu Afriku (Namibija), koju je anektirao 1949; u zemlji je pojačana politika rasne diskriminacije i eksploatacije crnačkog i neevropskog pučanstva (apartheid), koja je kulminirala nakon II svj. rata zabranom domorodačkog Afričkog narodnog kongresa 1958, pokoljem demonstranata u Sharpevilleu 1960, prisilnim preseljivanjem domorodaca u tzv. bantustane (Transkej, Zululand) i progonima protivnika režima. Osuđen od svjetskog mnijenja i članica Commonwealtha, Savez se 1961. proglasio republikom; J. R. ne priznaje odluku UN o nezavisnosti Namibije, pruža pomoć u borbi protiv narodnooslobodilačkih pokreta ili se bori protiv njih (agresija u Angoli) i silom suzbija svaku crnačku akciju u zemlji.