Kambodža

Kambodža (1976-89 Kampućija), država u ji Aziji s izlazom na Tajlandski ili Sijamski zaljev (Južnokinesko more); 181 035 km²; 6 855 000 st. (1989): Kmeri (93%), Vijetnamci (4%) i Kinezi (3%); porast st. 2,3% (1980-85). Gl. grad Phnom Penh (300 000 St., 1987). Službeni jezik kmerski. Novčana jedinica riel (1 KHR = = 100 sena). Društveni bruto-proizvod 90 $/st. (1976). K. obuhvaća nizine uz jezero Sap (Tonle Sap) i donji tok Mekonga. Brdovito je ji područje (do 1813 m). Razvedena obala duga je 443 km; najveći je zaljev Chhat Kampong Saom. Pred obalom mnogobrojni otoci (glavni: Kong, Rung, Rung Sam Loem). Trop. monsunska klima; sr. godišnja temp. 27,0 ··· 28,2 °C; oborine: 1100 ··· 4100 mm; kišni period od aprila do oktobra (najviše kiše padne u septembru). U poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu zaposleno je 80% aktivnog st., u industriji, rudarstvu i građevinarstvu 4%, u uslužnim djelatnostima 16% st. Uzgaja se riža, kukuruz, manioka, šećerna trska, arahidi, agrumi, banane, ananas, kava, duhan, pamuk i juta. Šumarstvo (1983): 5,2 mil. m³ drva; dobivanje kaučuka. Stočarstvo (1984): najviše goveda (1,5 mil.) i svinja (0,6 mil.). Ribarstvo (1983): 63 800 t mor. organizama. Ležišta fosfata, željezne i cirkonijske rude; dobivanje soli. Prehr., drvna, tekstilna, petrokem., cementna i duhanska industrija; proizvodnja obuće, sapuna, keramike, pneumatika i bicikla. Gl. izvozni proizvod: kaučuk (93%). Vrijednost izvoza (1979): 2 mil. $. Vrijednost uvoza (1979): 150 mil. $. Glavni trgovački partneri: Vijetnam i SSSR. Prometna mreža: 649 km željezničke pruge, 13 351 km cesta (20% asfaltiranih) i 3982 km unutrašnjih plovnih putova; rijeka Mekong gl. je unutrašnji plovni put. Gl. aerodrom: Phnom Penh (Pochentong). Riječna pristaništa: Mekong, Neak Luong, Kampong Cham, Prek Kdam. Gl. luke: Kompong Som (prije Sihanoukville); Phnom Penh (Mekong). Ukupan lučki promet (1984): 32 000 t, ukrcaj 10 000 t, iskrcaj 22 000 t tereta. Trgovačka flota (1986): 3 broda (veća od 100 brt) s ukupno 3558 brt ili 10 069 m³; struktura: 1 brod za opći teret (998 brt), 1 tegljač (210 brt) i 1 jaružalo (2350 brt). Ratna mornarica je prije vijetnamske okupacije imala oko 11 000 ljudi (4000 mora. pješadije). Flota (1986): 2 hidrokrilne top., 1 p. br., 9 p. č., 4 riječna p. br., 28 riječnih p. č., 2 des. plovila. – Na Indokineskom poluotoku razvile su se jake države Fu-Nan (od 1. st.) i Čenla (od 7. st.; od 9. st. Kambodža; gl. grad Angkor); njezin su razvitak poremetile provale Mongola i Taijaca (Thai) te borbe Sijama i Anama za vlast nad njom. Francuzi su 1863-64. nametnuli K. protektorat i 1887. ona se uključila u Franc. Indokinu. U II svj. ratu K. je okupirao Japan; 1949. stekla je nezavisnost u Franc. savezu, a pun suverenitet 1955. Unutrašnji razvoj obilježili su desničarski udar i obaranje monarhije 1970. te strog i uniformiran režim sekretara KP Pola Pota (od 1975); napetost u odnosima sa SR Vijetnamom dovela je do sukoba; Vijetnamci su 1979. zauzeli Phnom Penh i doveli na vlast svoje pristaše; protiv njih se u zemlji vodi gerilski rat. Čl. je Pokreta nesvrstanih zemalja.