Kamerun

Kamerun, država u zapadnoj Africi, izlazi na Gvinejski zaljev (Atlantski ocean); 475 422 km²; 10 874 000 st. (1989): Sudanski crnci (Fulani, Hausa, Kirdis) i Bantu-crnci (Fang, Basa, Bakoko); priraštaj st. 2,5% (1980-85). Glavni grad Yaoundé (583 500 st., 1985). Službeni jezici francuski i engleski, govore se i razni domorodački jezici (fulani, bamileké, ewondo). Novčana jedinica CFA-franak (1 XAF = = 100 centima). Društveni bruto-proizvod 834 $/st. (1983). Primorski pojas (širok do 150 km) ima razvedenu obalu dugu 405 km. Obala je niska i pješčana (mnoge lagune i močvare), između Doualskog zaljeva i estuarija Rio-del-Reya strma i kamenita (u zaleđu vulkan Cameroun, 4070 m). Veće rijeke: Sanaga, Bénoué, Chari, Ngoko. Ekvatorska klima; sr. godišnja temp. 22,3 ··· 28,8 °C; oborine: u obalnom području 4000 ··· 10000 mm, u unutrašnjosti 1500 ··· 2000 mm, u s dijelu zemlje manje od 900 mm. U poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu zaposleno je 73,2% aktivnog st., u industriji, rudarstvu i građevinarstvu 6,4%, a u uslužnim djelatnostima 20,4%. Uzgaja se manioka, šećerna trska, kukuruz, proso, kakao vac, arahidi, banane, ananas, avokado, rajska smokva, kava, kokosova i uljna palma, duhan, pamuk. Šumarstvo (1983): 9,9 mil. m³ drva (ebanovina, magano, okoumé). Stočarstvo (1984): najviše goveda (3,7 mil.), ovaca (2,2 mil.) i koza (2 mil.). Ribarstvo (1983): 84 277 t, najviše slatkovodne ribe. Ležišta nafte (6,5 mil. t, 1984) i zemnog plina, kasiterita, zlata i srebra, boksita te titanske i željezne rude; ruda se iskorišćuje u simboličnim količinama. Prehrambena (uljare, šećerane), kožna, drvna, cementna i duhanska industrija; obojena metalurgija (aluminij); proizvodnja radio-aparata i sapuna. Gl. izvozni proizvodi: nafta (47%), kava (17%), kakao (14%), drvo (6%). Vrijednost izvoza (1984): 886 mil. $ (SAD 40%, Nizozemska 20%, Francuska 16%, SR Njemačka 5%). Vrijednost uvoza (1984): 1112 mil. $ (Francuska 45%, SAD 8%, SR Njemačka 7%, Japan 6%, Italija 4%). Prometna mreža: 1173 km željezničke pruge, 64 905 km ceste (asfaltirano 5%) i 2090 km unutrašnjih plovnih putova. Međunar. aerodrom (Douala). Gl. pristanište Garoua na rijeci Benouéu (izvoz pamuka). Gl. luke: Victoria, Kribi (izvoz drva) i Tiko. Ukupan lučki promet (1984): 3,7 mil. t; ukrcaj oko 0,9 mil. t, iskrcaj 2,8 mil. t tereta. Trgovačka flota (1986): 49 brodova (većih od 100 brt) s ukupno 76 660 brt ili 216 947 m³; struktura: 6 brodova za opći teret (67 057 brt), 36 ribar, brodova (5993 brt), 5 tegljača (998 brt) i 2 jaružala (2612 brt). Ratnom mornaricom upravlja ministar oružanih snaga; oko 350 ljudi. Flota (1986): 3 top., 2 p. br., 12 p. č. i 13 des. sredstava. Vojnopom. baza: Douala. – Do njem. kolonizacije u dr. pol. 19. st. (1884. protektorat) na području K. bilo je od 8. st. više domaćih država, a na obali – koju su otkrili Portugalci – niz., engl. i franc. misije i faktorije. Za I svj. rata K. je došao pod upravu Britanaca i Francuza, koji su ga zadržali kao mandatno područje Lige naroda i nakon II svj. rata kao skrbnički teritorij UN. Protiv kolonijalnog režima izbio je 1957. ustanak. Franc. K. stekao je 1960. nezavisnost; plebiscitom 1961. s dio brit. K. odlučio se za Nigeriju, a j za sjedinjenje s matičnom državom. Ustavom iz 1972. proglašena je unitarna republika. Čl. Pokreta nesvrstanih zemalja.