Kanada

traži dalje ...

Kanada, država na s Sjeverne Amerike s izlazom na Atlantski i Tihi ocean te Sjeverno ledeno more: 9 976 138 km² (po površini 2. u svijetu); 25 334 000 st. (1989). Stanovnici (prema podrijetlu); Britanci (61,2%), Francuzi (25,6%), Talijani (2,2%), Nijemci (2,1%), Ukrajinci (1,2%), pripadnici različitih evropskih naroda (4,6%), Azijci (2,3%), Indijanci i Eskimi (0,8%); porast st. 1,1% (1980-85). Gl. grad Ottawa (295 163 st., 1981; šire gradsko područje Ottawa-Hull 819 000 st., 1986). Službeni jezici: engleski i francuski. Novčana jedinica: kanadski dolar (1 CAD = 100 centi). Društveni bruto-proizvod 12 650 $/st. (1984). K. se sastoji od triju velikih prirodnih cjelina, z planinskog područja, središnjih nizina i i pobrđa. Na z se u meridionalnom smjeru pruža 700 km široko mlađe nabrano gorje Rocky Mountains (Stjenjak; Mt. Logan, 6050 m), a s od njega Mackenziejevo gorje. Središnje nizine (najveći dio teritorija) spuštaju se prema si, odn. Hudsonovu zaljevu. Područje tog zaljeva ima oblik izvrnuta štita (Kanadski štit), a ubraja se u najstarije dijelove zemaljske kore (kopno Laurentije); štitu pripada i Američko-arktički arhipelag. Nizine se uzdižu prema si i i (Labrador). Veći dio reljefa oblikovan je pleistocenskim glacijacijama. Prostrani ledeni pokrov koji je prekrivao gotovo cijelu Kanadu oblikovao je na j pojas Velikih jezera, a ü središnjim nizinama mnogobrojna jezera smorenskim nanosima. Razvedena obala (prevladavaju fjordovi) duga je 90 908 km (na 1. mjestu u svijetu). Pred tihooceanskom obalom leže Aleksandrovi otoci (SAD), Otoci kraljice Charlotte i otok Vancouver; u Sjevernom ledenom moru Američko-arktički arhipelag (2. u svijetu po prostranstvu; otoci: Baffinova zemlja, Victoria, Banks, Prince of Wales, Devon), a u Atlantskom oceanu otoci Newfoundland, Nova Scotia, Anticosti i dr. Umjerena kontinentalna klima u većem dijelu zemlje, subarktička i arktička na s; sr. januarska temp. – 30 do – 35 °C na s, – 5 do – 10 °C na i te 1 ··· 4°C u tihooceanskom primorju; sr. julska temp. 10 ··· 15 °C u središnjoj Kanadi, 20 °C na jugu, 3 ··· 5 °C na Američko-arktičkom arhipelagu; oborine: 1000 ··· 1400 mm u atlantskom primorju, 2400 ··· 2700 mm u tihooceanskom te 250 ··· 500 mm u središnjoj Kanadi (količina oborina postupno opada od primorja prema unutrašnjosti). Rijeke su prosječno zaleđene 5 ··· 9 mjeseci godišnje, imaju velik pad i najčešće su periferno položene prema glavnim prometnim pravcima; najviše ih (²/3) pripada slivu Atlantskog oceana. Gl. rijeke: Mackenzie (4240 km), Saint Lawrence, Nelson, Fräser, Columbia, Saskatchewan. Među mnogobrojnim jezerima najprostranija su Velika jezera (95 829 km² pripada Kanadi), Winnipesko jezero (24 514 km²), Athabasca (8080 km²), Winnipegosis (5447 km²), Veliko ropsko (Great Slave) i Veliko medvjeđe (Great Bear). U poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu zaposleno je 4,8% aktivnog st., u industriji, rudarstvu i građevinarstvu 21,5%, u uslužnim djelatnostima 73,7%. Uzgajaju se žitarice (u izvozu pšenice na 2. mjestu u svijetu), krumpir, soja, šećerna repa, evr. voće, povrće, lan (na 2. mjestu u svijetu), duhan. Šumarstvo (1983): 141,5 mil. m3 drva. Stočarstvo (1984): najviše goveda (12,3 mil.) i svinja (10,6 mil.). Ribarstvo (1984): 1 337 300 t mor. organizama. Ležišta niklene (2. mjesto u svijetu), uranske, molibdenske, cinčane (na 1. mjestu u svijetu), volframske, bakrene, olovne i željezne rude, te zlata, platine, srebra, bizmuta, selenija, kolumbita, titanija, ugljena, nafte (83,2 mil. t, 1985) i zemnog plina. Prehr., drvna, papirna, tekstilna, automobilska, avionska, strojna, kem. i petrokem. (rafinerije nafte) industrija; crna i obojena metalurgija; brodogradnja (54 315 brt, 1985); brodogradilišta u Halifaxu, Montrealu, Sydneyju. Glavni izvozni proizvodi: motor, vozila (26,1%), ruda (15,4%), hrana (9,1%), novinski papir (4,3%), drvo (3,8%), drvenjača (3,5%), strojevi (3,1%), kemikalije (2,3%), željezo i čelik (2%), aluminij (1,7%). Vrijednost izvoza (1985): 90 635 mil. $ (SAD 75,6%, Japan 5%, Velika Britanija 2,3%, SSSR 1,9%). Vrijednost uvoza (1985): 81 056 mil. $ (SAD 71,5%, Japan 6%, V.Britanija 2,4%, SR Njemačka 2,3%, Meksiko 1,5%, Taiwan 1,3%, Francuska 1,3%). Prometna mreža: 72 667 km željezničke pruge, 884 249 km ceste (asfaltirano 81%) i 3769 km unutrašnjih plovnih putova. Međunar. aerodromi: Montreal, Ottawa, Vancouver, Winnipeg, Dorval, Victoria. Gl. luke: Vancouver, Montréal, Thunder Bay, Sept-Iles, Port Cartier, Quebec, Halifax, Saint John, Baie Comeau, Trois-Riviers, Sorel. Ukupan lučki promet (1984): oko 174 mil. t, ukrcaj 125 mil. t, iskrcaj oko 49 mil. t. tereta. Trgovačka flota (1986): 1249 brodova (većih od 100 brt) s ukupno 3 160 043 brt ili 8 942 922 m³; struktura: 48 tankera za naftu (260 192 brt), 3 za kemikalije (15 311 brt), 3 za naftu i kemikalije (18 644 brt) i 4 tankera za različite tekućine (4972 brt), 2 OB-broda (110 742 brt), 96 BC-brodova (1 740 678 brt), 98 brodova za opći teret (162 661 brt), 2 kontejnerska broda (16 083 brt), 3 broda za preradbu ribe (698 brt), 478 ribar, brodova (151 787 brt), 134 FP-broda (305 694 brt), 39 opskrbnih brodova (43 524 brt), 240 tegljača (138 383 brt), 8 jaružala (8799 brt), 1 brod za stoku (837 brt), 17 ledolomaca (68 064 brt), 39 istraživačkih brodova (40 051 brt) i 34 netrg. broda (72 923 brt). Ratnom mornaricom upravlja zapovjednik; oko 14 000 ljudi. Flota (1986): 3 podm., 4 raz., 16 fr., 7 p. br. Morn, zrakoplovstvo: 70 letjelica (32 protupodmornička he.). Vojnopom. baze: Halifax i Esquimalt. – K. su nastavali Indijanci i Eskimi; otkrili su je oko 1000. Vikinzi, a 1534-36. kraj uz St. Lawrence zaposjeo je franc. pomorac J. Cartier. U 17. st. franc. kolonizacija; u sukobima s Britancima, čija je kolonizacija neusporedivo brže napredovala, Francuzi su do 1763. izgubili cijelu Kanadu. God. 1867. proglašena je federalna unija Kanade, Nove Scotije i New Brunswicka sa statusom dominiona; u uniju je do 1878. ušao sav brit. teritorij u Sjev. Americi, osim Newfoundlanda, koji je priključen 1949; od 1931. nezavisna država u Commonwealthu. Član je Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj i član NATO-a.

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1990.

Citiranje:

Kanada. Pomorski leksikon (1990), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 23.6.2024. <https://pomorski.lzmk.hr/clanak/kanada>.