kanal, umjetni
traži dalje ...kanal, umjetni, hidrotehn. građevina kojom se regulira plovni put u područjima nepogodnim za plovidbu; njegovi gl. elementi jesu: trasa i polumjer krivine, ovlaženi profil, širina kanala i proširenja na okukama, dubina vode, oblik strana kanala i uzdužni profil. Morski k. (grade se u priobalju): intrakopneni k. počinje na ušću veće plovne rijeke i prema pučini presijeca plićake nastale riječnim i mor. nanosima; omogućuje prilaz mor. brodovima do velikih riječno-mor. luka (do Londona 80 km, Brăile 170 km, Manáosa na Amazoni 1600 km); lateralni ili bočni k. omogućuje plovidbu duž mor. obale s nepovoljnim hidrološkim režimom, brodske prevodnice imaju kanali kraj obala s velikom amplitudom mor. mijena (Atlantic Intracoastal Waterway u SAD); prilazni k. gradi se u plitkom priobalnom pojasu koji nanosima zasipavaju mor. struje i valovi; povoljna dubina održava se jaružanjem (najveći je Rotterdamski kanal); spojni k. spaja dva mora odn. dva oceana; gradi se presijecanjem prevlake uz pomoć jezera i riječnih dolina; može biti u razini mora (→ Sueski kanal; → Korintski kanal) ili s usta vama i brod. prevodnicama (→ Panamski kanal; → Bjelomorsko-baltički kanal). Unutrašnji k. (redovito dopunjuje riječnu plovidbenu mrežu); lateralni ili bočni k. omogućuje plovidbu riječnim brodovima duž jezerske obale s nepovoljnim hidrološkim režimom; redovito je bez brod. prevodnica; međujezerski k. spaja dva jezera ili više njih radi povećanja plovidbenog puta (→ Gulf Intracoastal Waterway); međumorski k. povezuje dva susjedna mora ili skraćuje duljinu puta zaobilaženjem obale istog mora (pomoću rijeka i jezera), imaju brod. prevodnice (→ Canal du Midi; → Götski kanal); meduriječni k. spaja rijeke; ima ustave i prevodnice radi svladavanja razvoda; dio je sistema plovnih putova koji često imaju transkontinentalni značaj, osobito u z Evropi i Sjevernoj Americi (Dunav–Tisa–Dunav, hidrosistem; Dunav–Majna–Rajna, kanal; Lenjinov kanal); morsko-riječni k. gradi se u blizini riječnog ušća koje obiluje nanosima (npr. sistem od 84 km kanala i plovidbeni tunel Souterrain du Rhône, dug 7,2 km, koji spaja Marseille s Rhônom; Sulinski rukavac, dug 62,5 km, u dunavskoj delti); spojni k. spaja dva susjedna plovna puta odn. dvije mreže. Na unutrašnjim plovnim putovima, posebno pri prelasku razvoda iz jedne u drugu rijeku, primjenjuju se i kosi navozi, plovni tuneli, a katkad i plovni → akvedukti. Ukupna je duljina unutrašnjih plovnih putova u svijetu oko 520 000 km (u Evropi oko 100 000 km), od čega je kanala oko 50 000 km (u Evropi oko 16 00 km).
članak preuzet iz tiskanog izdanja 1990.
kanal, umjetni. Pomorski leksikon (1990), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 2.12.2024. <https://pomorski.lzmk.hr/clanak/kanal-umjetni>.