Karlovac
traži dalje ...Karlovac, grad i općinsko središte u SR Hrvatskoj, na sutoku Kupe, Korane i Mrežnice; 55 031 st. (1981). Prometno čvorište (cestovno i željezničko); administrativni, kulturni i industr. centar; tekstilna, drvna, kožna i prehr. industrija; → Jugoturbina. – Osn. 1579. kao protuturska tvrđava; do 1787. sjedište zapovjednika Karlovačke krajine; 1781. proglašen je slobodnim i kraljevskim gradom. K. je od 16. do 19. st. središte brodarstva na rijeci Kupi. U 16. st. osn. je lađarski ceh; od 1680. lađari su bili udruženi u bratovštinu sv. Nikole. Do K. su za visokoga i normalnog vodostaja plovile burčule i lađe, a za niskog vodostaja korabi i tumbasi. U vrijeme tur. ratova (1717-36) karlovački su se lađari istaknuli u trgovini brašnom i žitaricama s Banatom, a za opsade Bihaća (1792) prevozili su Savom, Kupom i Unom vojsku, oružje, hranu i municiju. Najstarije karlovačko pristanište bilo je u 16. st. u predgrađu Dubovcu, a u 17. st. u podgrađu Gazi (ime po gazu lađe). Brodogradilišta su bila u predgrađima Žorovici i Dubovcu. God. 1786. dvije lađe karlovačkog trgovca Valentina Gollnera (Sancta Barbara i Madona Immaculata) otplovile su iz Karlovca za Carigrad. God. 1862. doplovio je iz Siska u Karlovac prvi parobrod Napredak. Izgradnja željezničke pruge Beč–Trst (1862), a posebno pruge Budimpešta–Rijeka (1873) dovela je do nazadovanja karlovačke trgovine.
članak preuzet iz tiskanog izdanja 1990.
Karlovac. Pomorski leksikon (1990), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 10.12.2024. <https://pomorski.lzmk.hr/clanak/karlovac>.