Kaspijsko jezero

Kaspijsko jezero, najveće jezero na svijetu; naziva se i morem. Leži između j evr. dijela SSSR i s Irana; 371 000 km²; duljina 1200 km, prosječna širina do 320 km. Zbog razlike u pritjecanju rijeka (Emba, Kura, Sefirud, Terek, Ural, Volga), količini oborina i isparivanju, razina (za 28 m niža od razine Crnoga mora) i površina (1930. iznosila je 424 300 km²) mu se mijenjaju. Podvodni prag između Apšeronskog poluotoka i rta Kulija dijeli jezersko dno u dvije zavale; s zavala (do 790 m) je plića od j zavale (do 1025 m). Slanost: 1 ··· 2‰ na ušću Volge, 13,2‰ u ji dijelu, oko 300‰ u prostranom i plitkom zaljevu Kara-Bogaz-Golu; s dio jezera zaleđen od decembra do aprila. Obala niska i pješčana, osim u području Kavkaza i Elbursa. Veći otoci: Tjulenij, Čečen, Kulaly, Novi, Podgorni. Obiluje ribom (sleđ, jesetra, kečiga, moruna, smuđ, losos, crvenperka). U Kara-Bogaz-Golu iskorišćuju se naslage natrijskog sulfata; bogata naftna ležišta u primorju i pod jezerskim dnom. Prometna je važnost K. j. porasla otvaranjem Lenjinova kanala (1952). U prometu prevladava nafta, natrijski sulfat, drvo, žitarice, pamuk. Veće luke: Baku, Mahačkala, Astrahan, Krasnovodsk i Ševčenko (SSSR) te Bandar-e-Anzali (Iran). – Kaspijska flotila (osn. u 17. st.) sudjelovala u ratovima protiv Perzije i Turske. Sovjeti su 1918. organizirah Kaspijsko-astrahansku flotilu, a 1919. Kaspijsko-volšku flotilu; 1920. je RRF (130 raznih br., 5 sastava) sudjelovala u borbama protiv bjelogardijaca i brit. intervencionista. U II svj. ratu RRF osiguravala je prevoženje trupa preko Kaspijskog jezera.