Kiribati

Kiribati, država u istoimenoj otočnoj skupini, u središnjem dijelu Tihog oceana (Mikronezija); 849 km²; 65 000 st. (1989): Mikronezijci (97,9%), Polinezijci (1,5%) i Evropljani, Kinezi i dr. (0,6%); porast st. 2,3% (1980-85). Gl. grad Barakiri (oko 1800 st.) na atolu Tarawi. Službeni jezici i-kiribati (gilberteški) i engleski. U opticaju je austral, dolar. Društveni bruto-proizvod 492 $/st. (1983). K. se sastoji od 32 koraljna (atoli) i jednog vulkanskog otoka (Banaba ili Ocean), raštrkanih na površini od 5 mil. km² oceana; u smjeru istok–zapad duljina oko 3870 km, a u smjeru sjever–jug 2050 km; otoci imaju karakterističan ovalan oblik i unutrašnje lagune. Svrstani su u tri otočne skupine. Gilbertovo otočje (16 otoka; 285 km² sa 61 226 st., 1985): Makin (8 km²; 1600 st.), Butaritari (13 km²; 3622 st.), Marekei (14 km²; 2693 st.), Abaiang (17 km²; 4386 St.), Tarawa (31 km²; 24 598 st.), Maiana (17 km²; 2141 St.), Abemama (27 km²; 2966 St.), Kuria (15 km²; 1052 St.), Aranuka (12 km²; 984 St.), Nonouti (20 km²; 2930 st.), Tabiteuea (28 km²; 4493 St.), Beru (18 km²; 2702 St.), Nikunau (19 km²; 2061 st), Onotoa (16 km²; 1927 St.), Tamana (5 km²; 1378 st.) i Arorae (9 km²; 1470 St.); Phoenixovo otočje (8 otoka; 29 km², bez stalnog stanovništva): Birnie, Rawaki (prije Phoenix), Enderbury, Abariringa (Kanton), Manra (Sydney), Orona (Hull), McKean i Nikumaroro (Gardner); Linijsko otočje (11 otoka, od kojih Jarvis, Palmira i Kingman Reef pripadaju SAD; 535 km² sa 2300 st., 1983): Kiritimati (prije Božični otok: 388 km², 1400 st.), Tabuaeran (Fanning; 34 km², 400 st.), Teraina (Washington; 10 km², 500 st.), Malden, Starbuck, Caroline, Flint i Vostok; zaseban je otok Banaba (6 km² sa 100 st.). Klima je, zbog izduženosti otočja, ekvatorska do tropska; sr. dnevna temp, iznosi 26 ··· 32 °C. Godišnja količina oborina: 700 mm u Linijskom otočju, oko 1500 mm na Tarawi i oko 3000 mm na najsjevernije položenim otocima Gilbertova otočja. Kišni period oktobar–mart, suhi april–septembar; za suha perioda pusu NW pasati. U poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu zaposleno je 7% aktivnog st., u industriji, rudarstvu i građevinarstvu 20,9%, u uslužnim djelatnostima 72,1%. Uzgaja se kokosova palma, banana, pandamus, paw-paw, krušno drvo. Stočni fond (1984): najviše svinja (10000). Ribarstvo (1983): 24 212 t mor. organizama (tunj). Ležišta fosfata na Banabi već su iscrpljena; nova su utvrđena na Maldenu. Prehrambena i tekstilna industrija; proizvodnja manjih plovila. Gl. izvozni proizvodi: kopra (74,6%) i riba (25,4%). Vrijednost izvoza (1981): 3,9 mil. $ (Republika Koreja 40%, Nizozemska 36%, Australija 8%). Vrijednost uvoza (1981): 22,5 mil. $ (Australija 42,4%, Japan 13,2%, Novi Zeland 7,4%, Italija 2,5%, V. Britanija 2%). Prometnu mrežu čini 640 km ceste. Gl. aerodrom Bouriki (Tarawa); postoje uzletišta na svim većim otocima. Brodovi koji skupljaju kopru i ribu za izvoz pristaju u Tarawi svaka četiri mjeseca, a u Kiritimatiju, Tabuaeranu i Teraini dva puta godišnje. God. lučki promet oko 400 000 t (ukrcaj 75%). Trgovačka flota (1986): 6 brodova (većih od 100 brt) s ukupno 3197 brt ili 9048 m³; struktura: 1 brod za opći teret (721 brt), 1 putn.-teretni brod (980 brt), 1 brod tvornica (1401 brt), 1 ribar, brod (121 brt) i 2 FP-broda (947 brt). – Gilbertovi i Elliceski otoci postali su 1892. brit. protektoratom i 1915. kolonijom. U II svj. ratu poprište borbe između Japanaca i Amerikanaca (Tarawa). Nakon odvajanja EUiceskog otočja (Tuvalu) 1975, Gilbertovi otoci stekli su 1976. samoupravu i 1979. nezavisnost.