koka
traži dalje ...koka, trg. i rat. jedrenjak na Sjevernom, Sredozemnom i Jadranskom moru (11–17. st.); veliki gl. jarbol i 2 odn. 3. pomoćna; visoki i uski pramčani kaštel s trokutnom palubom. Sjevernomorski tip (koga) kao rat. brod razvio se iz atlantske nave (na početku samo jedan jarbol; nosivost do 1001); do 14. st. pokretao se i veslima; pramčana i krmena platforma s obodnicom i kruništem. Hanzeatske velike k. bile su najbrojniji brodovi Hanzinih gradova poč. 16.st.; bile su rat. i trg. brodovi, istisnina do 4001; tri jarbola (pramčani s križnim, gl. s košnim i deblenim križnim i krmeni s jednim lat. jedrom), na najvećima 4 jarbola (2 krmena s lat. jedrima; Der Adler von Lübeck, nosivost 2000 bačava, 1075 čl. posade od toga 500 vojnika, 42 topa). Sredozemna k. imala je okruglasti zdepasti trup; manji tip javlja se u 13. st. kao gusarski brod te pratilac za plovidbe u → konzervi; veći tip oko sr. 16. st. (teretni i za prijevoz vojnika) imao je 3 palube, gaz do 6m, nosivost 1000-2000 bačava, kasar (na 1/3 trupa) koso ili visoko uzdignut prema krmi, kratak i visok pramčani kaštel; 3 jarbola: gl. s velikim križnim jedrom (produžen bonetom), malen krmeni jarbol s lat. jedrom, pramčani nataknut u vrh kaštela i nagnut prema kosniku. Dubrovačka i kotorska k. u 14. st. imala je palubu s kasarom i kaštelom, dva jarbola s križnim jedrima; 10-20 čl. posade; preko 100 kara nosivosti; služila je za obalnu plovidbu; u 15. st. u Dubrovniku se spominje manji tip kokina (nosivost oko 50 kara).
članak preuzet iz tiskanog izdanja 1990.
koka. Pomorski leksikon (1990), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2025. Pristupljeno 24.4.2025. <https://pomorski.lzmk.hr/clanak/koka>.