Kolumbija

Kolumbija, država na sz Južne Amerike s izlazom na Karipsko more i Tihi ocean; 1 141 748 km²; 31 821 000 st. (1989): mestici (48%), inulati (23%), bijelci (20%), crnci (6%), Indijanci (2%) i dr.; porast st. 2% (1980-85). Glavni grad Bogota (3 974 813 st., 1985). Službeni jezik španjolski. Novčana jedinica kolumbijski peso (1 COP = 100 centavosa). Društveni bruto-proizvod 1410 $/st. (1983). K. čine Ande (Cordillera Occidental, Central i Oriental) na z, nizinsko područje porječja Amazone te Orinoca i njezina pritoka Mete na i dijelu. Između Cordillera Central (Huila, 5750 m) i Oriental prostire se široka dolina rijeke Magdalene. Prostrano nisko primorje Karipskog mora s izoliranom Sierra Nevada de Santa Marta (5775 m) nalazi se na sz, a tihooceansko primorje na z dijelu; razvedena obala duga je 2414 km. Veći zaljevi: Santa Marta, Marrasquillo, Urabá (Karipsko more) te Cupka, Tibugá, Buenaventura, Tumaco (Tihi ocean). Kolumbiji pripadaju otoci Providencia, San Andrés, Quita Sueño, Serraña, Roncador i Albuquerque. Gl. rijeke: Amazona (plovna 2532 km), Orinoco i Meta (plovne 2559 km), Magdalena (plovna 1070 km) i Atrato (988 km). Ekvatorska klima na j, tropska na s: u Andama tri visinska klimatska pojasa (tierra caliente, templada i fria); sr. god. temperatura 27 ··· 28 °C u nizini, 20 ··· 23 °C na visini do 1500 m; 13 ··· 14°C na visini do 2800 m; oborine: od 750 mm do 7200 mm (z pristranci Anda). U poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu zaposleno je 28,5% aktivnog st., u industriji, rudarstvu i građevinarstvu 16,9%, u uslužnim djelatnostima 54,6%. Uzgaja se riža, manioka, krumpir, kava (0,8 mil. t, 1984), banana (1,2 mil. t, 1984), agrumi, ananas, šećerna trska, kakaovac, uljna palma, sezam, pamuk, duhan. Šumarstvo (1983): 16,5 mil. m³ drva. Stočarstvo (1984): najviše goveda (24 mil.), ovaca (2,3 mil.) i svinja (2 mil.). Ribarstvo (1983): 57 537 t mor. i riječnih organizama. Ležišta zlata, srebra, platine (najveća u svijetu), smaragda, željezne, bakrene, živine i manganske rude, ugljena, nafte (8,9 mil. t, 1985), zemnog plina te fosfata. Crna i obojena metalurgija, kemijska, petrokemijska, tekstilna, duhanska, drvna, papirna, cementna i prehr. industrija; proizvodnja gume, keramike. Turizam. Gl. izvozni proizvodi: kava (51%), naftni derivati 13%, banane (6%), cvijeće (4%), kemikalije (3%), pamuk (3%). Vrijednost izvoza (1984): 3462 mil. $ (EEZ 37,8%, SAD 28,6%, Venezuela 3,8%). Vrijednost uvoza (1984): 4498 mil. $ (ugl. SAD 34,7%, i EEZ 14,4%). Prometna mreža: 3403 km željezničke pruge, 105 201 km cesta (asfaltirano 28%) i 14 300 km unutrašnjih plovnih putova; najprometnija je rijeka Magdalena (god. promet do 3 mil. t tereta). Ukupna duljina naftovoda 1596 km; povezuju ležišta s karipskim i tihooceanskim lukama. Međunar. aerodromi: Bogotá (El Dorado), Medellin, Cali, Barranquilla i Cartagena. Gl. luke: Buenaventura i Tumaco (Tihi ocean) te Santa Marta, Barranquilla i Cartagena (Karipsko more). Ukupan lučki promet (1984): 15,5 mil. t tereta; ukrcaj 7,9 mil. t, iskrcaj 7,6 mil. t tereta. Trgovačka flota (1986): 90 brodova (većih od 100 brt) s ukupno 380 074 brt ili 1 075 609 m³; struktura: 8 tankera za naftu (31 954 brt) i 1 tanker za naftu i kemikalije (4225 brt), 2 BC-broda (29 296 brt), 51 brod za generalni (opći) teret (296 902 brt), 1 putničko-teretni brod (11 654 brt), 17 ribarskih brodova (2258 brt), 2 opskrbna broda (533 brt), 7 tegljača (1990 brt) i 1 jaružalo (1262 brt). Ratnom mornaricom upravlja zapovjednik; oko 9700 ljudi; flota (1986): 2 podm., 1 raz., 4 fr., 4 p. br., 6 top., 10 p.c.; morn, zrakoplovstvo ima 50 he., a morn, pješadija 2 bataljona (oko 2500 ljudi). Vojnopom. baze: Cartagena i Buenaventura. – Otkrili su je 1499. A. de Ojeda i A. Vespucci, a osvojili Španjolci u 16. st. Ustankom u Bogoti 1810. počinju borbe za oslobođenje (1819. proglašena je republika Velika Kolumbija: Kolumbija, Panama, Ekvador, Venezuela); raspadom te države (1830) ostale su zajedno samo K. i Panama (do 1903). Razvoj u 19. i 20. st. obilježen je sukobima i sporazumijevanjem liberala i konzervativaca. Čl. Pokreta nesvrstanih zemalja.