konop

konop, skupina → strukova užeta svijenih oko jezgre ili oko samih sebe; jedan od starih naziva za konop je čelo. K. do 10 mm promjera naziva se → uzica (čelce). Vlakna za izradbu brod. k. biljnog su (kudjelja, manila, sisal, pamuk) ili sintetičnog (poliamid, poliester, polipropilen) podrijetla; predenjem vlakana dobiva se pređa (niti), a usukivanjem pređe strukovi koji se použuju u k.; smjer usukivanja odn. použavanje može biti desni ili lijevi, a korak (aksijalni razmak krajnjih točaka punog uvoja niti odn. struka) standardan, dug ili kratak; prema načinu použavanja k. se dijele na usukane (3 ili 4 struka) i pletenice (redovito k. većeg promjera, 8 strukova ukrižno použenih po sistemu 1/1 ili 2/2). U upotrebi posebno na većim brodovima, prevladavaju sintetički k. (veća prekidna sila i bolja dinamička svojstva, veće rastezanje do kidanja, upojnost vode minimalna, polipropilenska vlakna imaju specifičnu gustoću manju od 1). K. použen od 3 ili 4 trostručna k. (jezda) zove se kabelirani k. ili kabel. K. na brodu služe za vez, tegljenje, snast (vrv), koloturje, signalne uzice i sl.; prema namjeni nazivaju se: → gumina, polugumina, grlin (grlac), teglac, poteg (teklac), strujna, spring, sidrenjak, orepina, privezni (→ vez broda), manevarski, rezervni (za pojačanje priveza broda). Brod. k. moraju odgovarati standardima i biti zajamčeni atestom proizvođača; istrošenost k. izražava se → karatima. K. u upotrebi spremaju se motanjem ili slaganjem; kraj k. kojim se rukuje naziva se živi kraj; nasuprot mu je (privezan) mrtvi kraj; nametnuti k. znači živi kraj k. privezati uz bitvu, kljun ili vitlo s pomoću ukriženog, naglavnog ili zapornog voja, pasnjaka i sl.