konusna projekcija

konusna projekcija, kartografska projekcija u koje se meridijani i paralele preslikavaju na konusni plašt koji se zatim razvija u ravninu. Prema položaju konusne i zemaljske osi, k. p. dijele se na uspravne (prave), poprečne (ekvatorske) i kose. Zbog jednostavnosti konstrukcije najviše su u upotrebi uspravne k. p. Meridijani se preslikavaju kao pravci koji se sijeku u jednoj točki (polu), pod kutovima razmjernim odgovorajućim razlikama geogr. dužinâ, a paralele kao lukovi koncentričnih kružnica sa središtem u presjeku meridijana. Jedna od njih je Lambertova projekcija; konusni plašt siječe zemaljsku kuglu u dvije standardne paralele; meridijani i paralele sijeku se pod pravim kutom, karta je kutovjerna; deformacija karte veoma je mala, pravac na karti gotovo je ortodroma, blizak je loksodromi prikazanoj kao blaga kriva crta; udaljenosti se mjere na posebnoj ljestvici. U pom, navigaciji može se upotrijebiti kao pomoćna karta, inače je gl. karta u zrakoplovnoj navigaciji. Primjenjuje se za geografska područja od 84° N do 80° S; kao dopuna upotrebljava se polarna stereografska projekcija. Najstarija je k. p. Ptolemejeva ekvidistantna projekcija.