Koraljno more
traži dalje ...Koraljno more, rubno more u jz dijelu Tihog oceana, između i austral, obale, Nove Gvineje, Solomonskih otoka, Novih Hebrida i Nove Kaledonije; površina oko 4 mil. km²; s Arafurskim morem spojeno Torresovim prolazom; veći zaljev: Papuanski; najdublje je na s (4716 m), a najpliće na šelfu uza si austral, obalu (Veliki koraljni greben). Prevladava SE vjetar (najjači od marta do jula); ljeti u s dijelu puše NW monsun, a W vjetar uz j obalu Nove Gvineje. Površinska temp, mora ljeti (januar) 25 ··· 28 °C; zimi (juli) 22 ··· 25 °C; slanost 34,5 ··· 35‰. Slabe mor. struje; amplituda mor. mijena 2 ··· 3 m; struje mor. mijena između kopna i Velikoga koraljnog grebena do 6 čv. Flora i fauna cirkumtropska (do 27° S); osobito su važne biocenoze na Velikom koraljnom grebenu (mor. psi i ribe poletuše). Gl. luke: Brisbane i Cairns (Australija), Port Moresby (Nova Gvineja) te Nouméa (Nova Kaledonija). – U II svj. ratu pom.-zračna bitka (7-8. 5. 1942) u toku jap. operacije za desant na Port Moresby (Nova Gvineja) i otok Tulagi (Solomonski otoci); prva pom. bitka u povijesti ratovanja na moru bez direktnog sukoba brodova; gl. je udarna snaga bila brod. avijacija. Amer. fiotni sastav (jezgra 2 n. av.) imao je više gubitaka (1 n. av., 1 raz., 1 tanker i 69 av.), ali je spriječio jap. pom. desant (jezgra 3 n. av.) i prvi put od poč. II svj. rata zaustavio jap. ofenzivu (jap. gubici: 1 n. av., 1 raz., više manjih brodova i 43 av.).
članak preuzet iz tiskanog izdanja 1990.
Koraljno more. Pomorski leksikon (1990), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 27.12.2024. <https://pomorski.lzmk.hr/clanak/koraljno-more>.