Korčula

Korčula, otok u srednjodalmatinskoj otočnoj skupini; 276 km²; 16 143 st. (1981). Od otoka Hvara i Sćedra dijeli ga Korčulanski, od Lastova Lastovski, a od Pelješca Pelješki kanal. Najviši je vrh Klupca (568 m). Obala dobro razvedena; duljina obalne crte 181,7 km; koeficijent razvedenosti 3,09; i i jz obala zaštićena je nizom otočića; na z je Velolučki zaljev, dug oko 5 M, a graniči spojnicom rt Proizd (obalno pom. svjetlo) – rt Velo Dance (obalno pom. svjetlo); najistočniji rt je Ražnjić (obalno pomorsko svjetlo). Gl. je grad Korčula (2953 st., 1981); ostala veća naselja: Vela Luka (4398 st.), Blato (3861 st.), Lumbarda (1040 st.), Smokvica, Brna. Sr. januarska temp. 9,8 °C , julska 26,9 °C, a godišnja 16,4 °C. Obala prema jugu i istoku izložena je jaku jugu. Poljoprivreda (vinogradarstvo), ribarstvo, brodogradnja, turizam, kamenolomi. – Otok je bio naseljen od neolitika; u ← 5/4. st. počinje grč. kolonizacija (Korčula, Lumbarda); kao jedno od gusarskih ilir. uporišta kaznio ga je na svom pohodu Oktavijan; u srednjem vijeku otok su naselili Hrvati, i on je postao neretvansko pom. uporište; najposlije je potpao pod mlet. vlast (1420-1797) i otada dijeli sudbinu Dalmacije. K. je poznata po svojoj stoljetnoj brodogradnji; brodogradilište je bilo medu najpoznatijima na istočnojadranskoj obali, a brodograditelji (od 1623. bratovština) djelovali su i izvan otoka (osobito u Dubrovniku i u 19. st. u inozemstvu); Korčulani su se bavili i brodarenjem po Jadranu (npr. izvoz kamena); u 19. i 20. st. dali su nekoliko brodovlasnika i organizirali nekoliko manjih brodarskih društava. U aprilskom ratu 1941. K. su okupirali Talijani. Prve partiz. grupe u NOR-u formirane su ljeti 1941 (u Blatu i Veloj Luci). God. 1942. formiran je Korčulanski NOP odred i NOO-i. Poslije kapitulacije Italije (1943) formirana su 3 bataljona, Korčulanska flotila (6 n. br.) i Štab V POS-a; na K. je radilo brodogradilište (Korčula i Vela Luka) i 2 lučke kapetanije. Desantnim iskrcavanjem Nijemci su zauzeli K. 22/ /23. 12. 1943; organiziran je novi Korčulanski NOP odred. Desantni prepad na K. izvršen je 21/22. 4. 1944. snagama 26. divizije NOVJ s Visa radi likvidiranja njem. utvrđenih položaja; u desantu je sudjelovalo 38 brodova Mornarice NOVJ (dan prije izvršen diverzijski desant na Mljet). Nakon izvršenog zadatka, uz pomoć otočnog PO, jedinice NOVJ povukle su se na Vis (23. 4). Des. prepad (s manjim uspjehom) izveo je 1/2. 8. 1944. 2. bataljon 1. dalmat. brigade 26. divizije. U završnim borbama za oslobođenje Dalmacije K. su 14. 9. 1944. oslobodile 11. i 3. prekomorska brigada 26. divizije.