Koreja

Koreja, poluotok u istočnoj Aziji između Žutog i Japanskog mora; 220 840 km²; 61 297 000 st. (1985). Proteže se od sz prema ji u duljini od oko 1000 km (na s dopire do 43° N); širok do 350 km. Od jap. otoka Tsushime na j odijeljen je Korejskim prolazom; od poluotoka Shantunga (NR Kina) udaljen 110 M, a od jap. otoka Kyūshūa oko 100 M. Razvedena obala duga je 4908 km; pred j obalom mnogobrojna otočja i otoci; amplituda mor. mijena do 2 m uz i, odn. do 8 m uz jz obalu. Pred jz obalom, na dodiru Kuroshijske i Oyashijske struje, bogato ribolovno područje. Kontinentalna klima u unutrašnjosti, oceanska u primorju. Veće rijeke: Yalu, Han, Ch’ongch’on, Taedong, Kum, Tumen. Na poluotoku se nalaze dvije države: Demokratska Narodna Republika Koreja (čl. je Pokreta nesvrstanih zemalja) i Republika Koreja. – Stoljetni ratovi završili su 688. kada je Kraljevina Silla, uz kin. pomoć, zavladala čitavom zemljom. U 10. st. K. je potpala pod mong. dinastiju Wang (država Koryo, odatle ime Koreja); nakon obaranja mong. vlasti zavladala je dinastija Yi (1329-1910). Potkraj 16. st. Korejci su suzbili jap. invaziju (pom. pobjeda u Chinhaeanskom zaljevu); 1627. morali su priznati mandžurski suverenitet. Pošto je bila zatvorena za vanjske zemlje, Japan je (1876) prisilio K. da sklopi trg. ugovor i otvori tri luke (slijedili su ugovori sa SAD i evr. državama). Suprotni interesi Kine, Japana i Rusije u K. doveli su 1895. do priznanja korejske nezavisnosti; slijedi jap. protektorat i 1910. aneksija. Nakon II svj. rata voj. sporazumom granica između sovj. i amer. zone određena je 38. paralelom; sjeverna zona postala je Narodna Republika Koreja, a južna Republika Koreja. Granični incidenti doveli su do Korejskoga rata (1950-53), nakon kojega granica ide ugl. nešto sjevernije od 38. paralele.