korveta

korveta (franc.), manji ratni brod primarno namijenjen za protupodmorn. i p-av. akcije u eskortnoj službi, te za patrolnu službu, a nakon ugradnje protubrod. raketa (sedamdesetih godina) i za izvođenje ofenzivnih protubrod. borbenih zadataka; istisnina 500 ··· 1600 t, čime korvete čine prelaz između patrolnih brodova i tzv. lakih fregata; brzine korveta najčešće iznose do 30 čv, a pogon je kombiniran. Naoružane su sa 1 ili 2 višestruka lansera p-av. raketa malog ili srednjeg dometa, 3-5 torp. aparata za protupodmorn. torpeda i raketnim bacačima dubinskih bombi, 1-2 univerzalna topa od 57 ··· 76 mm i 1-2 automatska p-av. topa od 20 ··· 30 mm; veće k. imaju i helikoptersku platformu za laki protupodmorn. helikopter; takva se k. zbog svoje ofenzivne moći naziva raketnom korvetom; u malim RM takve korvete zamjenjuju nekadašnje razarače i fregate pa se upotrebljavaju i za podršku borbenih čamaca. – Prvi put se spominje u Francuskoj u 17. st. kao malen brod na vesla, s jarbolom i latinskim jedrom, naoružan s nekoliko manjih topova. Služila je za kurirsku službu (na sidrištu) te kao pomoćni brod uz linij. brodove i fregate. K. na jedra nova je vrsta -rat. broda za patrolnu službu; razvila se poč. 18. st. u jednopalubni, dvojarbolni jedrenjak, istisnine do 200 t; imala je križna jedra na pramčanom i sošna na krmenom jarbolu; bila je naoružana s oko 10 topova; kasnije je prerasla u trojarbolni brod (sličan → fregati); istisnina 600 t, jedna art. paluba s najviše 32 topa. U prvoj pol. 19. st. grade se k. s parnim pogonom (Cyclops, 1828), u početku na kotače, kasnije vijak; istisnina im je rasla do 3500 t, brzina do 14 čv, broj topova isti (povećan kalibar). Nakon I svj. rata gradnja k. ograničena je na izgradnju prototipova. U II svj. ratu k. su bili najmasovniji eskortni brodovi flota V. Britanije (1941-42. izgrađeno 151 k. tipa Flower; istisnina 900 t, brzina 16 čv, 1 top od 102 mm, 2-3 topa od 40 i 57 mm, 4-6 bacača i 2 klizača dubinskih bombi, na pramcu jež), SAD i niza drugih zemalja, uglavnom za konvojiranje; istisnina 500 ··· 1600 t, brzina do 20 čv, a naoružanje 1-3 topa od 76 ··· 102 mm, 2-6 p-av. topova od 20 ··· 40 mm, rak. bacači i klizači dubinskih bombi; gl. senzori za otkrivanje podmornica bili su aktivni sonari, a za površinske i zračne ciljeve – radari. Na razvoj k. poslije II svj. rata utjecala je pojava raznih vrsta raketa i potrebe RM da već u doba mira osiguraju kontrolu nad zonama ekon. prava čije su dimenzije i udaljenosti od obale povećane; k. su se za taj zadatak pokazale kao najekonomičnije rješenje, naročito u uskim morima.