Kostarika

Kostarika, država u Srednjoj Americi s izlazom na Karipsko more i Tihi ocean; 50 898 km²; 2 922 000 st. (1989), ugl. kreola (87%) i mestika (7%); porast st. 2,3% (1980-85). Gl. grad San Jose (241 464 st., 1984). Službeni jezik španjolski. Novčana jedinica colón (1 CRC = 100 centimosa). Društveni bruto-proizvod 1020 $/st. (1983). Veći dio Kostarike zaprema visoravan (900 ··· 1800 m) s koje se izdižu vulkanske kupe Cordillera de Guanacaste (2028 m) i Cordillera de Talamanca (3819 m). Strmo se ruše prema tihooceanskoj, a postupno spuštaju prema karipskoj obali. Nisko obalno primorje Karipskog mora širi se prema sz u udolinu jezera Nicarague. Tihooceanska je obala uska i strma, a prostrana i niska u području koje zatvara poluotok Nicoya i Cordillera Guanacaste te uz zaljev Duke. Dulja je i razvedenija od karipske (zaljevi: Nicoya, Duke, Papagayo; otoci Chira, San Lucas, Violín, Caño); duljina obalne linije 1290 km; Kostariki pripada i tihooceanski pučinski otok Coco (26 km²), udaljen 300 M. Gl. rijeke (ugl. kratka toka): Grande de Térraba, Carlos, San Juan. Tropskaklima;srednjagod. temp. 26 ··· 29 °C u nizini, 20 ··· 23 °C na oko 1000 m visine; oborine: 1000 ··· 4500 mm. U poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu zaposleno je 26,8% aktivnog st., u industriji, rudarstvu i građevinarstvu 21,3%, u uslužnim djelatnostima 51,9% st. Uzgaja se kava, banana, kakao vac, šećerna trska, riža, kukuruz, kokosova i uljna palma, pamuk, duhan. Šumarstvo (1983): 2,6 mil. m³ drva. Stočarstvo (1984): najviše goveda (2,6 mil.). Ribarstvo (1983): 10 902 t mor. ribe, ugl. tune. Neiskorištena su ležišta zlata i srebra, željezne i manganske rude te sumpora; dobivanje mor. soli. Prehr. (šećerane, uljare, tvornice za konzerviranje ribe, proizvodnja alkoholnih i bezalkoholnih pića), duhanska, cementna i petrokem. (rafinerije nafte) industrija. Glavni izvozni proizvodi: kava (24%), banane (23%), meso (7%). Vrijednost izvoza (1985): 957 mil. $ (SAD 29%, SR Njemačka 12%, Nikaragva 9%, Gvatemala 8%, Salvador 5%). Vrijednost uvoza (1985): 1108 mil. $ (SAD 33%, Japan 10%, Meksiko 9%, Venezuela 7%, Gvatemala 5%, Salvador 3%). Turizam. Prometna mreža: 833 km željezničke pruge, 29 586 km ceste (asfaltirano 8%) i 730 km unutrašnjih plovnih putova. Međunar. aerodrom Juan Santamaria (San José). Gl. luke: na karipskoj obali Limón-Moír (izvoz kave i banana), na tihooceanskoj Puntarenas (izvoz kave), Golfito (izvoz banana) i Quepos. Ukupan lučki promet (1984): 2,2 mil. t; ukrcaj 1,1 mil. t, iskrcaj 1,2 mil. t tereta. Trgovačka flota (1986): 25 brodova (većih od 100 brt) s ukupno 13 325 brt odn. 37 710 m³; struktura: 8 brodova za opći teret (5113 brt), 11 ribarskih brodova (5191 brt), 2 FP-broda (2509 brt) i 4 tegljača (512 brt). Ratna mornarica (1986) ima 100 ljudi, 6 p.c.; baze: Limón, Golfito, Puntarenas i Puerto Simon. – Otkrio je Kolumbo 1502, zauzeli Španjolci u 16. st. God. 1821, nakon obaranja španj. vlasti, ulazi u sastav Meksičkog Carstva, pa Srednjoameričke Federacije; od 1838. samostalna republika, čiji razvitak karakterizira polit, nestabilnost (borba za vlast konzerva ti vaca i liberala, česti prevrati); unutrašnji sukobi nakon II svj. rata i utjecaj amer. United Fruit Company onemogućavali su društveni i ekon. napredak zemlje.