kotao, parni

kotao, parni, uređaj za proizvodnju pare pod tlakom; na brodu služi za pogon gl. stroja, pomoćnih strojeva i uređaja; smješten je u kotlovnici. Loži se komadni kameni ugljen, tekuće gorivo, plinovito gorivo (na LNG-brodovima) i vrući ispušni plinovi motora. U vatrocijevnim ili cilindričnim p. k. plamen prolazi cijevima a voda ispunjava cilindar promjera do 5 m. Suvremeni p. k. imaju 2-3 ložišta u širokim valovitim plamenicima, plinovi se izgaranja preko plamene (povratne) komore kroz vatrocijevi vraćaju u dimnu komoru na prednjoj strani kotla; učinak kotla je do 2,1 kg/s, odn. 7,5 t/h pare, tlaka do 1,8 MPa. Upotrebljavao se na brodovima od god. 1800, najprije kao gl. p. k. (škotski k.); danas je većinom pomoćni k. na motor, tankerima. Vodocijevni je p. k. s vodom u cijevima i vrućim plinovima oko cijevi; može biti kosocijevni, strmocijevni i kavezni (kutnocijevni), s jednostrukim ili vešestrukim prolazom plinova, s prirodnom ili prisilnom (umjetnom) protočnom odn. kružnom cirkulacijom vode. Kombinirani p. k. cilindrični je p. k.; ogrjevni plinovi prelaze preko vodocijevnih i vatrocijevnih ogrjevnih površina; proizvedena para skuplja se u zajedničkom parnom kolektoru. Ima veći učinak, bolju cirkulaciju vode i jednostavniju konstrukciju; plamena komora nalazi se iza cilindričnoga tlačnog dijela pod atmosferskim tlakom, i u tom su dijelu vodocijevi (Prudhon-Capusov i Howden-Johnsonov p. k.). P.k. sa dva tlaka parni je kotao u kojem se para proizvodi s pomoću pare višeg tlaka nastale grijanjem vodocijevi ogrjevnim plinovima; nije osjetljiv na nečistu napojnu vodu. Često se upotrebljava na motornim tankerima jer može podnijeti veći tlak i dati veći učinak nego cilindrični kotlovi (npr. Schmidt-Hartmannov p. k.) P. k. s prisilnom cirkulacijom je kotao u kojem voda cirkulira uz pomoć pumpe a ne zbog razlike gustoće vode, odn. mješavine vode i pare. U p. k. s protočnom cirkulacijom na jednom kraju ulazi voda, a na drugom izlazi pregrijana para (Bensonovp. k.). Up. k. sa zatvorenim kruženjem potrebno je 4 ili 5 optoka da se sva količina vode pretvori u paru (La Montov p. k.); najviše se upotrebljava na brodovima. P. k. utilizator parni je k. kojem se ogrjevne površine griju ispušnim plinovima motora ili dr. uređaja; većina brodova na dizelski motor, pogon ima ovaj tip kotla. Po sistemu gradnje može biti bilo koji tip parnog kotla; često su kombinirani, u vožnji se griju ispušnim plinovima, a u luci lože ulje ili ugljen. Prema namjeni razlikuju se glavni p. k. (za pogon gl. strojeva) i pomoćni p.k. ograničene snage i kapaciteta (za lučki pogon, a privremeno za gl. pogon pri vožnji malim brzinama). Vatrocijevni i vodocijevni p.k. s kosim cijevima i specijalni sa dva tlaka (Schmidt-Hartmannov p.k.) uglavnom su pomoćni p.k. na motor, tankerima; služe za grijanje nafte i pranje tankova. Gl. kotlovi danas su vodocijevni, s kosim cijevima i s prirodnom cirkulacijom vode (Babcock & Wilcox, Yarrow, Foster- Wheeler i Combustion Engineering). Grade se za brodove snage stroja do 68 000 kW, kapaciteta 30 kg/s, tlaka 6 ··· 7 MPa i pregrijanosti do 52 °C. Za veće snage grade se i k. s međupregrijavanjem pare (para se iz turbine radi pregrijavanja vraća u kotao); katkada se na velikim brodovima upotrebljavaju p.k. s ozračenom ogrjevnom površinom. Kapacitet p. k., jedinična količina pare koju kotao proizvodi u pogonu; izražava se u kg/s, kg/h ili t/h; maksimalni kapacitet, jedinična količina pare koju p.k. proizvodi pri forsiranu pogonu od nekoliko sati (uza sve mjere opreza); nominalni kapacitet, jedinična količina pare koju p.k. trajno proizvodi bez posebnih mjera opreza; obično iznosi 80% maksimalnoga kapaciteta.