Krimski rat

Krimski rat, rat (1853-56) između Rusije i Saveznika (Turska, V.Britanija, Francuska) u sklopu rus.-tur. ratova. Na kopnenoj fronti kod Evpatorije (opsada Sevastopolja) ratovalo je 54 000 savezn. vojnika, prevezenih (1854) sa 300 transp. br. U početku rata rus. je flota imala samo 15 linij. br. (na jedra), nekoliko fregata i korveta te slabe parne brodove. Kod Sinopa (1853) rus. flota (adm. Nahimov, 6 linij. br.) porazila je tur. eskadru (7 fr., 3 korv. i 2 parobroda). Poslije uplovljenja savezn. brit.-franc. flote (33 linij. br., 44 fr.), koja je ugl. prevozila kopnenu vojsku i podržavala njezine akcije, rus. flota povukla se u Sevastopolj. Na Baltiku je savezn. flota napadala rus. utvrde, a rus. flota (31 linij. br., 12 fr., 10 korv. i 27 malih parnih brodova) ostala je u lukama pasivna. Poslije mira u Parizu (1856) izvršene su manje korekcije granica na štetu Rusije, kojoj je vraćen Sevastopolj; mor. tjesnaci ostali su zatvoreni za rat. brodove, a Crno more je proglašeno neutralnim.