Krk

Krk, otok u kvarnerskoj otočnoj skupini; površina 409,9 km² (najveći jadranski otok); 13 334 st. (1981). Od kopna ga dijele Velebitski kanal, Vinodolski kanal i Mala vrata (most), od Cresa Srednja vrata, a od otoka Prvića Senjska vrata. Titov most spaja ga s kopnom. Obale dobro razvedene; duljina obalne crte 189,3 km; koeficijent razvedenosti 2,64. Zaljevi i sidrišta; Omišaljski zaljev, uvala Malinska, Krčki zaljev, Puntarska draga, Bašćanska draga i plitki zaljev Soline; si obala izložena jakoj buri. Najviši vrh Obzova na ji dijelu otoka (569 m). Gl. naselja (1981): Krk (2070 st.), Punat (1531 st.), Vrbnik (941 st.), Omišalj (897 st.), Baška (767 st.), Malinska (730 st.). Poljoprivreda; ribarstvo (lovišta si i sz od otoka), industrija (petrokemijski kompleks u Omišlju, naftni terminal s priključkom na Jugoslavenski naftovod); pogon tvornice konopa (u Baškoj); mala brodogradnja (Punat, Krk, Malinska, Klimno); turizam, nautički turizam (marina u Puntu). Međunar. aerodrom. Trajektne veze: Crikvenica–Šilo, Senj–Baška i Lopar–Baška. – K. je naseljen još od neolitika; liburnski otok od 1. st. rim. je posjed. U srednjem vijeku priznavao je vlast Bizanta, hrv. vladara, Venecije, knezova Krčkih (Frankapana) i ponovno Venecije (1480-1797) te Austrije (osim doba franc. vlasti 1806-13); nakon tal. okupacije 1918-20. ulazi u sastav Kraljevine SHS. – Od ll.st. je bio istaknuto središte glagoljske pismenosti (Bašćanska ploča, Vrbanski statut). Lokalna plovidba ima davnu tradiciju (ladve), a prvi zapis o ribarstvu potječe iz 1488; brodogradnja, koju su Mlečani zabranili 1481, razvija se u 19. i 20. st., a tada napreduje i mala obalna plovidba; 1905. osn. je u Šilu Krčko parobrodsku društvo, a 1906. u Puntu Austro-hrvatsko parobrodsko društvo (1912. fuzionirali se; od 1922. u sklopu sušačke Jadranske plovidbe). – U aprilskom ratu 1941. K. je okupirala tal. vojska; nakon kapitulacije Italije oslobodila ga je četa mom. pješadije 13. divizije NOVJ, a 13. 11. 1943. zaposjela ga je njem. vojska; od ljeta 1944. na K. djeluje udarna grupa (50 boraca). S Ista su preko K. išle partizanske pom. veze za Hrvatsko primorje. Oslobođen je u završnim operacijama 17. 4. 1945; desant su izvršile jedinice 26. divizije i Kvarnerskog odreda mor. pješadije brodovima Kvarnerskoga pomorskog sastava (1 n.br., 2 p.c., 5 des.br. i 14. m.j.).