kronometar, brodski

kronometar, brodski, precizna → ura (sat) specijalne konstrukcije s veoma malenim i ustaljenim dnevnim hodom koja pokazuje srednje greenwicko vrijeme; smješten je u posebnoj kutiji s kardanskim sistemom. U meh. b. k. gl. je dio regulator (nemirnica) koji zbog djelovanja spiralne opruge neprekidno oscilira ustaljenom periodom; radom opruge upravlja zaporni mehanizam. Točan b.k. u 24 h srednjeg vremena treba da izvrši 172 800 otkucaja, u protivnom mu je dnevni hod nestalan (→  stanje kronometra). U kvarcnih b.k. ulogu nemirnice vrši brušeni kristalni kvare; piezoel. efekt izaziva na površini kvarca el. titraje vrlo stabilne i visoke frekvencije (do 100 kHz), što b. k. daje dnevnu točnost od nekoliko stotinki sekunde; pogonska el. baterija mijenja se za 1 ili 2 godine; brojčanik je s kazaljkama ili s digitalnim pokazivačem (6 brojki). Za izravnu upotrebu služi palubni kronometar (precizni džepni sat u kutiji) ili kvalitetna ručna ura; prije opažanja neb. tijela potrebno ih je usporediti s kronometrom radi dobivanja točnoga srednjeg greenwickog vremena. – Prva pokusna meh. ura bila je s njihalom (1662). Londonski urar John Harrison izradio je 1735. prototip ure s nemirnicom, a 1750. i sa zapornim mehanizmom (brod Deptford, 1761; pogreška za 6 mj. bila je 1 min i 53 s). Franc. urar Pierre Le Roy konstruirao je 1769. prvi b. k. (usavršio Dutertreovu dupleks-zapreku iz 1724). Pravi b. k. konstruiran je 1775. Oko 60-ih god. 20. st. počeli su se upotrebljavati kvarcni kronometri.