Kupa

Kupa (slov. Kolpa), rijeka u SR Hrvatskoj, dijelom granica sa SR Slovenijom. Duga 296 km, porječje oko 11 500 km²; izvire u Gorskom kotaru na 714 m nadmor. visine, utječe u Savu kod Siska; širina korita kod Karlovca 90 m, kod Siska 120 m; dubina 1 ∙∙∙ 10 m; najviši vodostaj na proljeće, najniži na jesen; slapovi kod Degoja (uzvodno od Pokupskog) prekidaju plovidbu; plovna je za manja plovila do Pokupskog (73 km) odn. do Karlovca (136 km). Desni pritoci: Kupica, Dobra (104 km), Korana (134 km), Glina (100 km), Petrinjčica; lijevi pritoci: Odra (83 km), Kupčina (56 km), Cabranka, Lahinja. U gornjem toku K. žive salmonide (pastrve: potočna, kalifornijska, lipljan, mladica), u donjem ciprinidne vrste. – Kupom se odvijao promet i prije osnutka Karlovca (1579). Plovidbu kod Karlovca ometale su brzice, podvodni grebeni, panjevi i mlinovi pa je 1762. Dvorskom komercijalnom vijeću i Temišvarskoj kompaniji povjereno uređenje toka Kupe. Lađarstvo na K. (18-19. st.) otvaralo je putove banatskom žitu, slavonskoj hrastovim i ug. duhanu; za visoka vodostaja plovili su brodovi do 650 t nosivosti; uzvodno su lađe vukli korabaši; u 18. st. je na lijevoj obali uvedena konjska vuča. God. 1843. osn. je Savsko-kupsko parobrodarsko d. d. sa sjedištem u Karlovcu. Promet Kupom stagnira nakon izgradnje željezničke pruge Zidani most-Sisak (1862), a postaje beznačajan poslije izgradnje pruge Budimpešta-Zagreb-Karlovac-Rijeka (1872).