Kuvajt

Kuvajt, država na obali Perzijskog ili Arapskog zaljeva (Arapski poluotok, Bliski istok, Azija); 17 818 km²; 1 967 000 st. (1989). Stanovnici Arapi (84%); samo 42% st. rođeno je u Kuvajtu; 58% st. stranci (Palestinci, stanovnici različitih arap. država, Iranci, Indijci i Pakistanci); porast st. 6,2% (1980-85). Glavni grad Kuwait (44 424 st., 1985; šire područje 167 768 st., 1985). Službeni jezik arapski. Novčana jedinica kuvajtski dinar (1 KWD = 10 dirhama = 100 fila). Društveni bruto-proizvod 18 180 $/st. (1983). K. se sastoji od polupustinjske obalne nizine i prostranih pustinjskih ravnjaka u unutrašnjosti. Razvedena obala (duga 499 km) s duboko uvučenim Kuvajtskim zaljevom i dva velika otoka (Bubiyan i Fuylaka). Pustinjska klima; sr. godišnja temperatura oko 24 °C; dnevna i ljetna temperatura do 50 °C. U poljoprivredi je zaposleno 0,7%, u industriji, građevinarstvu i rudarstvu 25,9%, a u uslužnim djelatnostima 73,4% aktivnog st. U oazama se uzgaja datulja, a na velikim zatvorenim površinama (staklenici) povrće (rajčica, luk) i voće (dinja, lubenica). Nomadsko stočarstvo (ovce). Ribarstvo (1984): 4566 t mor. ribe i rakova. Ležišta nafte (50 mil. t, 1985) i zemnog plina (4100mil. m³, 1984) u podmorju, primorju i u unutrašnjosti te u području bivše Neutralne zone između Kuvajta i Saudijske Arabije; naftovodi povezuju ležišta s rafinerijama i lukama na obali Perzijskog zaljeva. Kem. i petrokem. industrija, proizvodnja cementa. Glavni izvozni proizvodi: nafta (50%) i naftni derivati (37%). Ukupna vrijednost izvoza (1984): 10749 mil.$ (Japan 14%, Italija 10%, Singapur 8%, Nizozemska 7%, Irak 7%). Vrijednost uvoza (1984): 7320 mil. $ (Japan 21%, Francuska 10%, SAD 9%, V. Britanija 7%). Prometna mreža: 1715 km asfaltiranih cesta. Međunar. aerodrom (Kuwait). Gl. luke: Mina al-Ahmadi, Mina Abdulla, Mina Saud (naftni terminali), Shuaiba i Shuwaikh (luka gl. grada). Ukupan lučki promet (1984): 39,8 mil. tereta; ukrcaj 33,3mil. t, iskrcaj 6,5mil. t tereta. Trgovačka flota (1986): 239 brodova (većih od 100brt) s ukupnom tonažom 2 580 924 brt ili 7 304 015 m³; struktura: 26 tankera za naftu (1 593 263 brt), 3 tankera za naftu i kemikalije (36 166 brt), 1 tanker za kemikalije (2940 brt), 6 LPG i LNG-brodova (290 143 brt), 38 brodova za generalni teret (328 376 brt), 7 kontejnerskih brodova (185 593 brt), 1 brod tvornica (788 brt), 68 ribarskih brodova (10 480 brt), 6 FP-brodova (2835 brt), 22 opskrbna broda (5709 brt), 31 tegljač (8256 brt), 7 brodova za stoku (111 579 brt), 2 istraživačka broda (297 brt) i 21 netrgovački brod (4499 brt). Ratnom mornaricom upravlja ministar obrane; oko 1100 ljudi. Flota (1986): 8 r. č., 48 p.č. i 10 des. sredstava. – Do 1638. pripadao Bagdadskom Kalifatu, zatim pod tur. vlašću do 1918. (od 1756. domaća dinastija Sabah) i brit. protektoratom od 1939. do 1961, kada je postao nezavisan emirat. Čl. Pokreta nesvrstanih zemalja.