led, obalni

led, obalni, led nastao u plitkome moru duž obale i redovito ne prelazi izobatu od 20 m, kao ni vanjsku liniju zaljeva (tjesnaca); nepomičan je i dostigne znatnu debljinu; pričvršćen je uz obalu, pličinu ili ga zadržavaju otoci, nasukani ledeni bregovi ili polarni led. Najviše ga ima pred plitkom sibirskom obalom (katkad i do 270 M od obale), a pokriva sve tjesnace amer. arktičkog otočja; normalan o. 1., koji se ljeti topi, nije viši od 2 m; u zatvorenim fjordovima po debljini se približava ledenjacima (eskimski sikussak). Od evr. mora najviše o. 1. ima u Baltičkome, posebno njegovim zaljevima. Na z atlantskoj obali Hudsonov prolaz je i ljeti rijetko bez leda plovca; labradorska obala zaleđena je od sredine oktobra do kraja maja; plovidba rijekom St. Lawrenceom obustavljena je od sredine novembra do početka maja. Na s Tihom oceanu prilike su kao i u s Atlantskom oceanu; azijska rubna mora svake su godine zaleđena do paralele 39° Ν, na amer. su obali i mnoge s luke (i do 59° N) gotovo slobodne za plovidbu. Na Antarktici granice leda na karti pokazuju samo gdje bi pomorac mogao naići na led; međutim, prodori leda iz Weddellova mora dostižu i u sjevernije Antarktičke vode.