Libanon

Libanon, država u jz Aziji (Bliski istok) s izlazom na Sredozemno more; površina 10 400 km²; 2 852 000 st. (1989): Arapi (93%), Armenci (6%); porast st. 2,1% (1980-85). Glavni grad Beirut (Bayrut; 1 500 000 St., 1985). Službeni jezik arapski. Novčana jedinica libanonska funta (1 LBP = 100 pijastra). Društveni bruto-proizvod 1700 $/st. (1983). L. tvore tri prirodne cjeline: gorja Libanon (Dal al-Qadik, 3068 m) i Antilibanon, dolina Bekaa (široka 5 ··· 14 km) i primorje s 225 km dugom obalom; gorje Libanon pruža se paralelno s obalom; oko 50% teritorija na visini iznad 900 m. Gl. rijeke: Orantes i Litani. Sredozemna klima blagih zima (10,8 ··· 12,4 °C) i toplih ljeta (21,1 ··· 24,3 °C); oborine: 500 ··· 650 mm na obali i u unutrašnjosti, oko 3000 mm na primor. padinama gorja Libanona; kišni maksimum zimi. Poljoprivredom se bavi 20,7% st., u industriji, rudarstvu i građevinarstvu zaposleno je 25,6%, a u uslužnim djelatnostima 53,7% st. (1982). Uzgaja se pšenica, ječam, kukuruz, krumpir, vinova loza, masline, šećerna repa, evr. voće, arahidi, povrće, duhan. Šumarstvo (1982): 486 000 m³ drva. Stočarstvo (1983): najviše koza (0,44 mil.) i ovaca (0,18 mil.). Ribarstvo (1982): 1500 t ribe. Ležišta željezne rude i fosfata; dobivanje mor. soli. Petrokem. (rafinerija nafte), tekstilna, cementna, duhanska i prehr. industrija. Gl. izvozni proizvodi: agrumi, povrće, tekstil. Vrijednost izvoza (1984): 595 mil. $ (Saudijska Arabija 30%, Irak 22%, Jordan 11%, Sirija 7%, Kuvajt 5%). Vrijednost uvoza (1984): 2929 mil. $ (Italija 15%, Francuska 10%, SAD 9%, SR Njemačka 8%, Saudijska Arabija 6%). Prometna mreža: 417 km željezničke pruge, 7350 km ceste (6520 km asfaltirane). Naftovodi Irak–Tripoli i Saudijska ArabijaSaida (Tapline) zatvoreni 1981. Gl. aerodrom: Beirut (Kaldé). GI. luke: Beirut, Tripoli, Sidon Sayda). Ukupan lučki promet (1984): 2,7 mil. t; ukrcaj 0,2mil. t, iskrcaj 2,5 mil. t tereta. Trgovačka mornarica (1986): 228 brodova (većih od 100 brt) s ukupno 484 624 brt ili 1 371 486 m³; struktura: 3 tankera za naftu (14 087 brt) i 1 za kemikalije (1591 brt), 9 BC-brodova (130 773 brt), 186 brodova za opći teret (279 849 brt), 1 kontejnerski brod (1946 brt), 1 brod za cestovna vozila (398 brt), 1 brod tvornica (738 brt), 4 ribar, broda (560 brt), 1 FP-brod (334 brt) i 21 brod za stoku (54 348 brt). Ratnom mornaricom upravlja zapovjednik; oko 450 ljudi. Flota (1986): 12 p. č. i 2 des. plovila. Vojnopom. baza Beirut. – Područje, na kojemu su od ← 2. tisućljeća cvali fenički gradovi-države, potpadalo je u starom i srednjem vijeku pod različite gospodare, što se odrazilo na vjerskom sastavu pučanstva (muslimani suniti, šijiti i Druži te kršćani maroniti). Unutrašnji sukobi olakšali su miješanje evr. velesila; na temelju njihova sporazuma L. je 1862. stekao autonomiju u Turskom Carstvu pod upravom kršćanskog guvernera. Okupirali su ga 1918. Francuzi; u današnjim granicama postao je 1926. »nezavisna« republika, čija je nezavisnost proglašena 1941. Unutrašnja je napetost porasla dolaskom palestinskih izbjeglica iz Jordana i prerasla 1975. u građanski rat, u kojem su intervenirali Sirija i Izrael. Čl. je Pokreta nesvrstanih zemalja.