Lihtenštajn

Lihtenštajn, država u sr. Evropi, između Švicarske i Austrije; 160 km²; 30 000 st. (1989). Stanovnici su Lihtenštajna (64,1%). te stranci (Švicarci, Austrijanci, Nijemci i Talijani); porast st. 0,6% (1980-85). Gl. grad Vaduz (4872 st., 1985). Službeni jezik njemački (allemannish). Novčana jedinica švicarski franak. Društveni bruto-proizvod 20 928 $/st. (1980). Dolina Rajne zauzima ⅓ površine. Umjereno kontinentalna do planinska klima; sr. januarska temperatura u dolini Rajne oko 3 °C, ljetna 17 °C; oborine: 820 mm. U poljoprivredi je zaposleno 3,0% aktivnog st., u industriji 43,5%, u uslužnim djelatnostima 53,5% st. Uzgaja se krumpir, kukuruz, ječam, zob, pšenica, proso i povrće. Stočarstvo (1984): 6260 goveda, 3575 svinja i 2265 ovaca. Kem., farmaceutska, strojna, optička, keramička i tekstilna industrija. Glavni izvozni proizvodi: strojevi, transp. sredstva, računala, kem. proizvodi. Vrijednost izvoza (1983): 454 mil. $. Vrijednost uvoza (1983): 187 mil. $. Glavni trgovački partneri: Švicarska, Finska te ostale zemlje EFTA i EEZ. L. je sjedište mnogobrojnih međunar. korporacija (oko 25 000). Turizam (83 589 turista, 1984). Prometna mreža: 18,5 km željezničke pruge, 323 km ceste. - Kneževina L. nastala je 1719. od grofovija Vaduza i Schellenberga; do 1918. u monetarnoj i carinskoj uniji s Austro-Ugarskom Monarhijom a zatim sa Švicarskom, koja vodi njegove vanjske poslove.