loran

loran (engl. Long Range Navigation), hiperbolni navig. radio-sistem za velike udaljenosti (veoma dugi radio-valovi); radi na principu mjerenja vremenske razlike (μs) između prijema radio-impulsa što ih sinhronizirano odašilje par obalnih loran-stanica. Loran A jedan je od prvih impulsnih hiperbolnih radio-sistema; loran-lanac ima 2 ili više pomoćnih (S) i 1 gl. (M) odašiljačku stanicu; stanice u loran-paru (M i S) razmaknute su 200 ··· 400 M, rade na istoj frekvenciji ali s različitim frekvencijama ponavljanja; pomoćna stanica prima impulse od gl. stanice i dodavanjem određenog zakašnjenja (karakteristika dotičnog loran-para) sinhronizira emisije svog odašiljača, čime se izbjegava neizvjesnost na kojoj se grani hiperbole nalazi brod. Loran-stanice se identificiraju prema svojim karakteristikama i one su upisane u obliku simbola (npr. 3L6) uz hiperbole na loran-kartama a dešifriraju se iz posebnih tablica. Primljeni se signali registriraju na ekranu loran-pokazivača; vodoravan razmak impulsa daje vremensku razliku u μs (točnost očitavanja 1 μs odn. 300 m). Noviji su tipovi pokazivača digitalni i u plovidbi stalno pokazuju vremensku razliku. Danju se površinski radio-valovi primaju na udaljenostima 700 ··· 1000 M; noću je domet veći za ⅓ danjeg dometa; statistička je točnost pozicije unutar kruga polumjera 0,2 ··· 2,0 M. Loran jest impulsno-fazni hiperbolni radio-sistem; svi odašiljači rade na frekvenciji od 100 kHz. Loran-lanac sastoji se od glavne stanice (M) i 2-4 pomoćne stanice (Χ, Υ, Ζ, W) u zvjezdastom rasporedu (razmak 500 ··· 700 M, iznimno 1000 M). Linije pozicija grubo se određuju slično kao u lorana A, ali se za točno mjerenje primjenjuje sistem faznih razlika; emisije gl. i pomoćne stanice fazno su sinhronizirane prema faznom kodu; gl. stanica odašilje seriju od 9 impulsa, a pomoćna u redoslijedu po 8 impulsa (u lorana A jedan impuls) s različitim zakašnjenjem (u granicama frekvencije ponavljanja sistema); time je deveti impuls jednoznačan, što omogućuje automatsku optičku identifikaciju stanice. Karakteristike za identifikaciju stanica odn. grane hiperbole (linije pozicija) na karti su također dane simbolima, ali različitim od onih u sistema A; dešifriraju se iz posebnih tablica (npr. za stanicu Χ: 5930-X-13300). Loran-parovi istog lanca rade s istim grupnim vremenskim intervalom pa se impulsi svih stanica vide na ekranu istodobno. Prijemnik može biti kombiniran loran A/C ili loran C; automatski prijemnik lorana (pošto se unesu potrebni podaci) sam traži, identificira i prati stanicu te uspoređuje i mjeri vremenske razlike dvaju loran-parova; točnost pozicije na udaljenosti od 500 M iznosi 60 m, a na 1000 M 150 m; primjenom prostornih radio-valova na udaljenosti do 3000 M točnost je danju 2 ··· 5 M, a noću 5 ··· 8 M. Pozicija broda određuje se s pomoću 2 ili 3 loran-linije. Specijalne loran-karte, s ucrtanim hiperbolama i simbolima za njihovu identifikaciju, omogućuju grafičkom interpolacijom izravno određivanje geogr. koordinata pozicije broda. Za računsko rješavanje potrebne su posebne tablice koje za izmjerene vrijednosti daju geogr. koordinate dviju točaka; pomoću njih se crta loran-linija pozicija bez upotrebe loran-karte. Na prijemnik se može uključiti ponavljač, crtač kursa i prevaljenog puta te uređaj za kormilarenje brodom po izabranoj hiperboli.