Luksemburg

Luksemburg, država u zapadnoj Evropi, između Belgije, SR Njemačke i Francuske; 2586,4 km²; 369 000 st. (1989). Stanovnici su Luksemburžani. Gl. grad Luxembourg (86 200 st., 1986). Službeni jezik francuski, pisani i trgovački njemački, govorni lezebuurjesh (mješavina njemačkog, francuskog i nizozemskog). Novčana jedinica luksemburški franak (1 LUF = 100 centima); u opticaju je i belgijski franak. Društveni bruto-proizvod 12 190 $/st. (1983). L. je nizinska zemlja. Gl. rijeke: Alzette, Our, Sauer i Moselle. Umjerena kontinentalna klima; sr. zimska (januar) temperatura – 1,7 ··· – 0,4 °C, ljetna temperatura (juli) 13,7 ··· 15,5 °C; oborine: 800 ··· 950 mm. U poljoprivredi je zaposleno 5,7% aktivnog st., u industriji, rudarstvu i građevinarstvu 38,3%, a u uslužnim djelatnostima 56% st. Uzgaja se voće i povrće, pšenica, ječam, zob, proso, krumpir, vinova loza i cvijeće. Šumarstvo (1984): 0,3mil. m³ drva. Stočarstvo (1983): najviše goveda (224 645). Ležišta željezne rude. Crna metalurgija (željezare i čeličane), prehr., cementna, keramička, gumarska (pneumatici), tekstilna i kem. industrija. Gl. izvozni proizvodi: željezo, čelik, strojevi i transp. sredstva (58%), plastika (14%), tekstil i odjeća (6%), kem. proizvodi (3%), hrana (3%). Vrijednost izvoza (1983): 2179mil. Ş (SR Njemačka 30%, Belgija 17%, Francuska 15%). Vrijednost uvoza (1983): 2502 mil. $ (Belgija 38%, SR Njemačka 33%, Francuska 12%); vanjska se trgovina obavlja u uniji s Belgijom. Turizam (449 000 turista, 1982). L. je sjedište međunar. bankarstva (111 banaka). Prometna mreža: 274 km željezničke pruge, 5157 km ceste (asfaltirano 99%) i 37 km unutrašnjih plovnih putova (kanalizirana rijeka Moselle povezana je s Rajnom). Međunar. aerodrom (Luxembourg). G1. pristanište Merteret (Moselle). – L., koji je vojvodina od 1354, postao je 1815. zaključkom Bečkog kongresa nezavisnom velikom vojvodinom u personalnoj uniji s Nizozemskom; od 1867. potpuno je nezavisan. U oba svj. rata okupirali su ga Nijemci. Čl. je NATO i EEZ.