Malezija

Malezija, država u ji Aziji s izlazom na Južnokinesko more i Malajski prolaz; 16 901 000 st. (1989); površina 329 750 km²; od čega Zapadnoj Maleziji (Malajski poluotok) pripada 131 590 km² (12 651 100 st.), Istočnoj Maleziji (Borneo) 198 160 km² (Sabah 73 711 km², 1176400 st.; Sarawak 124 449 km², 1442 100 st.). Stanovnici su Malajci (55,8%), Kinezi (33,3%) i dr. (10,9%); porast st. 2,3% (1980-85). Službeni jezik malajski. Gl. grad Kuala Lumpur (937 875 st., 1980). Novčana jedinica ringjit ili malajski dolar (1 MYR = 100 centi). Društveni bruto-proizvod 1860 $/st. (1983). Zapadna M. zauzima j dio Malajskog poluotoka, a sastoji se od gorovite unutrašnjosti (Tanan, 2190 m) i prostranih obalnih nizina. Pred nerazvedenom obalom brojne otočne skupine (Langkawi i Pinang u Malajskom prolazu; Tioman, Siou, Aur, Tinggi u Južnokineskom moru); otoci pred ji obalom pripadaju Indoneziji. Ekvatorska klima monsunskih karakteristika; sr. god. temperatura oko 26 °C; oborine: 2000 ··· ··· 3000 mm u nizini, 3000 ··· 4000 mm u planinama. Rijeke (Perak, Beraam, Muar, Kelantan, Trengganu, Pahang) kratka su toka, ali su zbog obilja vode plovne za manje riječne brodove. U istočnj Maleziji, Sabah (73 711 km²) zauzima močvarnu nizinu s Bornea te visoke zaravni i planinsko područje (Kinabalu, 4175 m), a Sarawak (124 449 km²) močvarnu nizinu uz Južnokinesko more i brdovitu unutrašnjost (Mulu, 3000 m). U unutrašnjosti, ekvatorska klima s malim god. kolebanjem temp, (do 2 °C); sr. god. temp, oko 26 °C; oborine oko 3000 mm. Ukupna duljina malezijske obale 4675 km. U poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu zaposleno je 35,5% aktivnog st., u industriji, rudarstvu i građevinarstvu 23,7%, a u uslužnim djelatnostima 40,8% st. (1984). Uzgaja se riža, kukuruz, manioka, arahidi, papar (prva u svijetu), tropsko voće, uljna i kokosova palma, čaj, kava, kakaovac i dr. Šumarstvo (1983): 41,9 mil m³ drva; dobivanje kaučuka (1,5 mil. t, 1984; na prvom mjestu u svijetu). Stočarstvo (1984): najviše svinja (2,1 mil.). Ribarstvo (1984): 741 089 t ugl. mor. organizama. Rudarstvo: ležišta kositra (52 342 t čistog Sn, 1982; na prvom mjestu u svijetu), boksita, željezne, bakrene, volframske, titanijske i manganske rude, zatim zlata, kolumbita, ilmenita te nafte (24,5 mil. t, 1986) i zemnog plina. Prehr., tekstilna, drvna, kožna, kern., metaloprerađivačka industrija; obojena metalurgija; preradba nafte. Gl. izvozni proizvodi: nafta (24%), drvo (12%), kaučuk (11%), palmovo ulje i orasi (11%), kositar (5%). Vrijednost izvoza (1985): 15 442 mil. $ (Singapur 22%, Japan 20%, SAD 13%, Nizozemska 5%, Republika Koreja 5%). Vrijednost uvoza (1985): 12 302 mil. $ (Japan 25%, SAD 16%, Singapur 14%, SR Njemačka 5%, Saudijska Arabija 4%). Prometna mreža: 2681 km željezničke pruge, 38 759 km cesta (65% asfaltiranih) i 8001 km unutrašnjih plovnih putova. Međunar. aerodromi: Kuala Lumpur, Johor Baharu, Pinang (Zapadna Malezija), Kota Kinabalu (Sabah) te Kuching i Šibu (Sarawak). Gl. luke: Pinang, Kelang, Johor Baharu, Malacca (Zapadna Malezija), Sandakan, Labuan, Tawan i Kota Kinabalu (Sabah) te Miri i Kuching (Sarawak). Ukupan lučki promet (1984): 58,7 mil. t; ukrcaj 36,2 mil. t, iskrcaj 22,5 mil. t tereta. Trgovačka flota (1986): 498 brodova (većih od 100 brt) s kupno 1 743 629 brt ili 4 934 470 m³; struktura: 73 tankera za naftu (237 514 brt), 4 tankera za kemikalije (57 572 brt) i 1 za tekućine (692 brt), 6 LNG i LPG-brodova (342 390 brt), 1 OB-brod (89 178 brt), 18 BC-brodova (367 140 brt), 191 brod za generalni (opći) teret (390 400 brt), 2 putničko-teretna broda (1947 brt), 16 kontejnerskih brodova (190 507 brt), 1 brod za cestovna vozila (773 brt), 10 ribar, brodova (2274 brt), 26 FP-brodova (12 069 brt), 50 opskrbnih brodova (19 812 brt), 65 tegljača (17 819 brt), 8 jaružala (5633 brt), 1 brod za stoku (1499 brt), 5 istraživačkih brodova (1260 brt) i 20 netrgovačkih brodova (5110 brt). Ratnom mornaricom upravlja zapovjednik; oko 11 000 ljudi. Flota (1986): 4 fr., 8 r. č., 6 top., 23 p. br., 4 lovca mina i 2 des. br. Vojnopom. baze: Woodlands, Kuantan, Labuan i Lumut. – Nezavisna federativna država M. formirana je 1963. kada se Mala j ska Federacija na Malajskom poluotoku združila sa Sabahom i Sarawakom, bivšim teritorijima brit. Bornea, koji su iste godine proglašeni nezavisnima; u federaciji je do 1965. bio i Singapur. Čl. Pokreta nesvrstanih zemalja.