Mali

Mali, država u z Africi, između Alžira na s, Nigera na i, Gornje Volte na ji, Obale Bjelokosti i Gvineje na j, te Senegala i Mauretanije na z; 1 240 142 km²; 8 460 000 st. (1989): Fulani, Marka, Senghai, Malinke, Sénoufo i dr.; porast st. 2,5% (1980-85). Gl. grad Bamako (801 910 St., 1985). Službeni jezik francuski, govore se i brojni domorodački jezici. Novčana jedinica malijski franak (1 XOF = 100 centima). Društveni bruto-proizvod 140 $/st. (1981). M. obuhvaća nizinsko područje (izvorište rijeke Senegala, gornji tok Nigera) na jz, pustinjski ravnjak u središnjem i s dijelu te planinsko područje (Adrar Iforos) na si. Gl. rijeke: Niger (od jula do januara plovan duž čitavog toka kroz Mali, 1782 km) s pritokom Banijem te Sénégal (plovan do Kayesa) s pritocima Baouléom, Bakoyeom i Bafingom. Jezera (Do, Niangay, Faguibine, Debo) se nalaze u središnjem dijelu zemlje, duž rijeke Nigera. Trop. klima na j, polupustinjska i pustinjska klima na s; sr. zimska (januar) temp. 23,9 ··· 25,5 °C (jz Mali), ljetna (juli) 26,3 ··· 28,8 °C; u pustinjskim je područjima temp. ekstremno visoka; oborine: 1100 ··· 1400 mm na krajnjem jugu, 700 ··· 800 mm na jz te manje od 250 mm u središnjem i s dijelu Malija. Poljoprivredom se bavi 87% aktivnog st. Uzgaja se pamuk, arahidi, proso, riža, kukuruz, povrće, manioka, šećerna trska, duhan. Šumarstvo (1980): 29,4 mil. m³ drva; arapske gume. Stočarstvo (1983): najviše koza (7,5 mil.), ovaca (6,4 mil.) i goveda (5,4 mil.). Ribarstvo (1982): 80 000 t slatkovodne ribe. Iskorišćuju se ležišta soli; dokazane su rezerve željezne i uranske rude, fosfata, litija, dijamanata i zlata. Prehr. (šećerane, uljare, tvornice alkoholnih i bezalkoholnih pića), tekstilna, duhanska, kožna i cementna industrija. Gl. izvozni proizvodi: pamuk (57%), arahidi (17%), stoka (12%), povrće (5%). Vrijednost izvoza (1982): 146 mil. $ (Francuska 38%, Obala Bjelokosti 19%, Senegal 8%, SR Njemačka 7%, NR Kina 5%). Vrijednost uvoza (1982): 330 mil. $ (Francuska 29%, Obala Bjelokosti 14%, V. Britanija 14%, NR Kina 12%, Japan 7%, Nizozemska 6%, SR Njemačka 6%). Prometna mreža: 642 km uskotračne pruge, 14 704 km cesta (asfaltirano 11%) i 1815 km unutrašnjih plovnih putova. Međunar. aerodrom Bamako (Senou). Pristaništa: Kayes (Senegal), Bamako, Koulikoro, Timbuktu ili Tombouctou i Gao (Niger); rijekama se godišnje preveze oko 50 000 t tereta. Vojnopom. snage (1985): 50 ljudi; 3 riječna p. č.; baze: Bamako, Segou, Mopti i Timbuktu. – Prve drž. organizacije nastale su oko ishodišta karavanskih putova između nigerskog bazena i s Afrike; muslimanska malijska država, koju je na području gornjeg Senegala i Nigera organizirala mandinška etnička skupina (Mandingo), na vrhuncu je moći u 14. st.; propala je 1670. Francuski kolonijalisti pokorili su zemlju i 1899. pretvorili je u koloniju gornji Senegal i Niger; 1904-58. kao Francuski Sudan dio je Francuske Zapadne Afrike; 1958. autonomna republika; 1959. Francuski Sudan i Senegal formirali su Malijsku Federaciju, koja je 1960. stekla nezavisnost i, nakon istupanja Senegala, iste godine postala Republika Mali. Čl. Pokreta nesvrstanih zemalja.