Malta

Malta, država u Sredozemnom moru, 58 Μ južno od Sicilije (Italija) i 180 Μ sjeverno od libijske obale (Afrika); 315,6 km²; 358 000 st. (1989): Maltežani, Englezi, Talijani, Arapi, Grci; porast st. 0,8% (1980-85). Gl. grad Valetta (9263 st., 1987) na otoku Malti. Službeni jezici malteški i engleski, govori se i talijanski. Novčana jedinica malteška lira (1 MTL = 100 centi = 1000 mila). Društveni bruto-proizvod 3790 $/st. (1982). M. obuhvaća tri otoka: Maltu (245,7 km²), Gozo (Ghawdex; 67,1 km²) i Comino (Kemmuni; 2,8 km²); ukupna duljina obale 140 km. Sredozemna klima; sr. god. temp. 18,0 °C, zimska (januar) 12,1 °C; ljetna (juli) 24,2 °C; oborine: oko 460 mm. U poljoprivredi je zaposleno 4,9% aktivnog st., u industriji i građevinarstvu 36,4%, a u uslužnim djelatnostima 58,7% st. (1983). Uzgaja se pšenica, ječam, vinova loza, voće i povrće, agrumi (limun), smokve i cvijeće. Stočarstvo (1983): najviše svinja (28 000) i goveda (13 000). Ribarstvo (1983): 993 tmor. organizama; gl. ribar, luke: Marsaxlokk, Wied iz Zurrieq. Tekstilna, metalna (strojevi i brod. instrumenti), duhanska i prehr. industrija; brodogradnja i remont brodova; tiskarstvo. Turizam (1983): 490812 turista. Gl. izvozni proizvodi: odjeća (41%), strojevi (11%), instrumenti (5%), tiskani materijali (5%). Vrijednost izvoza (1983): 156 mil. $ (SR Njemačka 31%, V. Britanija 20%, Libija 8%). Vrijednost uvoza (1983): 316 mil. $ (Italija 27%, V. Britanija 18%, SR Njemačka 14%, SAD 7%). Prometna mreža: 1278 km ceste. Međunar. aerodrom Luqa (Valetta). Gl. luka: Valetta. Ukupan lučki promet (1984): 1,9 mil. t; ukrcaj 0,4 mil. t, iskrcaj 1,5 mil. t tereta. Trgovačka flota (1986): 246 brodova (većih od 100 brt) s ukupnom tonažom 2 014 947 brt ili 5 702 300 m³; struktura: 12 tankera za naftu (515 214 brt), 1 tanker za kemikalije (3391 brt) i 1 za razne tekućine (495 brt), 132 broda za opći teret (480 361 brt), 2 putničko-teretna broda (18 501 brt), 25 ribarskih brodova (5162 brt), 9 FP-brodova (14 484 brt), 2 opskrbna broda (12 598 brt), 12 tegljača (4183 brt), 1 jaružalo (6686 brt) i 1 netrg. brod. Vojnopomorske snage (1986): 11 p. č. (za obalnu stražu). – Fenička kolonija M. mijenjala je kroz stoljeća gospodare; 1530. došla je u posjed ivanovaca, viteškog reda (Malteški vitezovi); do 18. st. borbe s Turcima i afr. piratima; 1800. zauzeli su je Britanci i pretvorili u vojnopom. uporište i arsenal; u II svj. ratu žestoko ju je bombardiralo osovinsko zrakoplovstvo; nakon referenduma 1964. stekla je nezavisnost (republika od 1974). Čl. Pokreta nesvrstanih zemalja.