Mauricijus

Mauricijus, otočna država u z dijelu Indijskog oceana, 497 Μ i od Madagaskara; 2039,6 km²; 1 047 900 st. (1989): kreoli (55,5%), Indijci (39,6%), Evropljani (3,8%), Kinezi (0,6%) i dr.; porast st. 1,2% (1980-83). Gl. grad Port Louis (139730 St., 1987) na otoku Mauritiusu. Službeni jezik engleski, govori se hindski, urdski i francuski. Novčana jedinica mauricijska rupija (1 MUR = 100 centi). Društveni bruto-proizvod 1150 $/st. (1983). M. obuhvaća otok Mauritius (1865 km², 938 052 st.), obalne otočiće Fiat i Round, te otok Rodrigues (103,6 km², 31 020 st.) te otočje Cargados Carayos Shoals (St. Brandon) i Agaleško otočje (ukupno 71 km², 350 st.). Otok Rodrigues leži 350 Mi, a St. Brandon i Agalega 250 Μ s od Mauritiusa. Franc. otok Reunion i Mauritius tvore Maskarensko otočje (engl. Mascarene Islands). Otoci su vulkanskog podrijetla. Mauritius je brdovit (do 826 m u jz dijelu). Pred obalom (duga 177 km) mnogobrojni koraljni grebeni. Rijeke (Grande Rivière i dr.) su kratka toka. Vlažna i topla tropska klima sa 1100 ··· 2300 mm oborina; prevladavaju SE pasati; česti su tropski cikloni. U poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu zaposleno je 24,4% aktivnog st., u industriji, rudarstvu i građevinarstvu 31,6%, u uslužnim djelatnostima 44,0% st. Uzgaja se šećerna trska (oko 0,5 mil. t šećera), kokosov orah, vanilija, čaj, kava, riža, banane, povrće, duhan, pamuk. Stočarstvo (1983): najviše koza (73 000) i goveda (25 000). Ribarstvo (1982): 7288 tmor. organizama. Prehr. (šećerane, destilerije ruma, tvornice za preradbu ribe), kern, i petrokem. (rafinerije nafte) i tekstilna industrija; proizvodnja elektron, elemenata, plastične i kožne galanterije te sintetskog ukrasnog kamenja. Gl. izvozni proizvodi: šećer (65%), odjeća (17%), melasa (3%), elektron, elementi (2,5%), riba, čaj. Vrijednost izvoza (1983): 395 mil. $ (V. Britanija 51%, Francuska 23%, SAD 8%, SR Njemačka 4%). Vrijednost uvoza (1983) 473 mil. $ (Francuska 12%, Južnoafrička Republika 9%, V. Britanija 9%, Australija 5%). Turizam (123 820 turista, 1983). Prometna mreža: 1891 km ceste (asfaltirano 90%). Međunar. aerodrom Mahébourg (Plaisance) na otoku Mauritiusu. Gl. luka Port Louis (Mauritius). Ukupan lučki promet (1984): 1,7mil. t; ukrcaj 0,9 mil. t, iskrcaj 0,8 mil. t tereta. Trgovačka flota (1986): 26 brodova (većih od 100 brt) s ukupnom tonažom 151 978 brt ili 430 098 m³; struktura 1 OB-brod (93 108 brt), 2 BC-broda (31 931 brt), 4 broda za generalni teret (19 590 brt), 16 ribar, brodova (4961 brt), 1 FP-brod (2092 brt) i 2 tegljača (296 brt). Vojnopom. snagama upravlja ministar obrane; 1 p. č. (1986); baza Port Louis. – Otok, poznat arapskim (10. st.) i malajskim (15. st.) pomorcima, u posjedu je Portugalaca 1511-98; zatim su njime vladali Nizozemci (do 1715) i Francuzi (do 1810), a Britanci su ga pretvorili u svoju koloniju; nezavisnost je proglašena 1968. Čl. Pokreta nesvrstanih zemalja.