Meksički zaljev

Meksički zaljev, prostran zaljev u z dijelu Atlantskog oceana, između obala SAD, Meksika i Kube; 1 600 000 km². S Atlantskim oceanom spaja ga oko 80 Μ širok Floridski prolaz, a s Karipskim morem oko 60 Μ širok Yucatánski prolaz. U smjeru SW – NE dug 1120 M, a SE – NW 608 M; najveća je dubina Sigsbee (5203 m) u z dijelu. Obale su ugl. niske i močvarne (lagune). Od većih rijeka u zaljev utječu Mississippi i Rio Grande del Norte. Jaka su kolebanja temp, zraka od s prema j (oko 13 ··· 21 °C), posebno za N vjetra; u toplijem god. dobu prevladava NE-pasat koji ponekad zamjenjuje N vjetar (cholcolateros i nortes del huesco Colorado), a česti su i trop. cikloni (hariken); u hladnijem dijelu god. puše hladan N vjetar (norther), često s kišom. Sr. slanost mora oko 37‰, površinska temp, od 17 °C (februar) do 29 °C (august); amplituda mor. mijena do 1 m. Ogranak → Ekvatorske struje dolazi kroz Yucatánski, a izlazi kroz Floridski prolaz kao Golfska struja. Život u M. z. ima karakteristike života u Karipskome moru; razvijen je ribolov (Campecheanska pličina) i uzgoj kamenicâ (teksaško primorje). Ležišta nafte i zemnog plina u podmorju (šelf) z dijela intenzivno se iskorišćuju, osobito uz teksašku obalu (SAD) i u Campecheanskom zaljevu (Meksiko). Veće luke: Mobile, Tampa, New Orleans, Galveston, Corpus Christi (SAD) te Tampico, Veracruz, Campeche (Meksiko).