metacentar

metacentar (grč.), zamišljeno sjecište pravca sile uzgona nagnuta broda (djelovanjem vanjskih sila) sa simetralom broda. Za praksu je značajnije nagibanje oko uzdužne osi (brod. forma pruža manji otpor), tj. položaj m. u poprečnom presjeku broda; prividni m. (N₀, N₁, N₂ ...) određen je sjecištem pravca sile uzgona koja djeluje iz težišta istisnine F sa simetralom broda pri trenutačnom nagibu; pravi m. tvore metacentarsku krivulju (M₀, M₁, M₂ ...) koja se dobiva sjecištem smjerova sila uzgona za dva i više beskonačno bliskih nagibnih kutova položaja (F₀, F_l, F₂ ...; tvore krivulju težišta istisnine). Da bi brod bio stabilan (→ stabilnost broda) podvodni dio broda mora imati formu koja će točki F osigurati takav položaj (ekscentricitet) da točka M_o bude uvijek iznad težišta sistema G; položaj točke G ovisi samo razmještaju masa (tereta) na brodu po visini, međutim, položaj M₀ ovisi podvodnoj formi brod. trupa (bit će viši što je veća širina broda i nadvođe, odn. gaz i visina broda). Vertikalan razmak točaka M_o i G naziva se metacentarska visina mjerilo je početne stabilnosti broda i određuje se → pokusom nagiba (za veće kutove nagiba mjerilo je poluga stabilnosti broda); za trg. brodove normalna metacentarska visina iznosi: putnički brod 0,35 ··· 0,90 m, tegljač 0,45 ··· 0,90 m, teretni brod 0,50 ··· 1,00 m, jedrenjak 1,00 ··· 1,40 m. Ako je stvarna metacentarska visina veća od normalne, brod ima veći stabilitet (oštro se naginje i vraća) i obrnuto; u praksi se računa iz odnosa: se dobiva iz dijagramnog lista broda računom centracije masa (zbroj momenata masa po visini podijeljen s ukupnom masom broda).