milja

milja (lat.), duljina luka 1’ meridijana Zemljina elipsoida; zbog spljoštenosti Zemlje ima promjenljivu duljinu. God. 1929. u pom. navigaciji prihvaćena je → nautička (morska) milja (1852 m). – Naziv m. pripisuje se Rimljanima (1000 dvostrukih koraka rim. vojnika, mille passuum). Postojale su različite standardne duljine: stara rimska m. 4842 stope (poč. novoga vijeka 5000 stopa), mediteranska m. 4035,43 stope (najvjerojatnije grč. podrijetla), arap. 6082,5 stopa, tal. 6085,2 stope, portulanska 4000 stopa, geogr. 6082,5 stopa, dan. 24 732 stope, franc. lega 14580 stopa, španj. lega 13 905 stopa (također 22 248), flandrijska lega 20 592 stope. Početkom novoga vijeka mjerna jedinica na kopnu bila je rimska milja; britanski je Parlament god. 1593. uveo Land mile ili statute mile (5280 stopa); hrvatska milja spominje se na geogr. karti S. Glavača (1673), ali joj nije poznata točna duljina.